geologija (grčki: gē zemlja, logos riječ; znanost), znanost o Zemlji, proučava postanak, građu, sastav, fizička svojstva, strukturu, dinamiku, povijest i razvitak Zemlje. Nagao razvoj cjelokupne znanosti u posljednjih 150 god. doveo je do uvođenja specijalističkih disciplina unutar geologije te se ona uobičajeno dijeli na mnogobrojne zasebne discipline koje proučavaju pojedine probleme.
Fizikalnim značajkama i kem. sastavom Zemljine kore i gornjih dijelova plašta, što uključuje proučavanje minerala, bavi se mineralogija, proučavanjem stijena petrologija magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stijena i geokemija, vulkanske fenomene proučava vulkanologija. Strukturu, razvoj i dinamiku Zemlje kao cjeline proučava opća i fizička g. Stratigrafska ili historijska g. ima za cilj upoznavanje svih promjena na Zemlji kroz tragove zbivanja u geol. prošlosti (reljef, strukture, fosili životinjskih i biljnih organizama), dodatno geološku povijest proučavanjem fosila i tragova fosila istražuje paleontologija, određivanje starosti geokronologija i izotopna g., razvoj sedimentnih slojeva i sedimenata sedimentologija, strukturu litosfere i odnose između stijenskih kompleksa strukturna g. Podmorska područja i probleme vezane za morska prostranstva istražuju g. mora i oceanologija. Regionalna g. raščlanjuje Zemlju na pojedine zaokružene regije, a geotektonika proučava prostorne odnose dijelova litosfere u globalnim razmjerima, dok promjene površine Zemljine kore proučavaju geomorfologija i glacijalna g. Evolucijom planeta i satelita, također i posredno analizom tragova udara i ostataka izvanterestričkih objekata, bave se astrogeologija i planetarna geologija.
Ekon. aspekte geologije proučava ekon. geologija s mnogobrojnim svojim podograncima, npr. g. mineralnih ležišta, geologija nafte i plina itd. Proučavanjem voda na Zemljinoj kori i u njoj bavi se hidrogeologija, a probleme odabira lokacija za izgradnju objekata rješava inženjerska g. Suživot geologije i razvoja čovječanstva proučava geoarheologija, dok se ekol. problemima bavi geoekologija.
Čvrste su spone koje povezuju geologiju s drugim znanostima, a discipline unutar same geologije, osim između sebe, usko surađuju i s ostalim prirodnim (kemija, fizika, biologija, matematika, geofizika, geografija) te tehn. i med. znanostima. Za geologiju je izrazit njezin multidisciplinarni karakter, trodimenzionalni pristup i odnos prema vremenskoj skali izražen u milijunima godina.
Kao moderna znanost g. se razvija uporedo s ostalim prir. znanostima. Sam naziv g. javlja se u XVIII. st. (J. A. de Luc), a brz napredak znanosti javlja se i uz praktične potrebe iskorištavanja sirovina. U Hrvatskoj su geol. istraživanja započeli F. Tkalec, Lj. Vukotinović, R. Visiani, a prvi profesori na Sveučilištu bili su Gj. Pilar, M. Kišpatić, D. Gorjanović-Kramberger i dr.