Georgia, zastava
Georgia, Okefenokee Swamp
Georgia, Atlanta
Georgia, sav. država (od 1788) u ji dijelu SAD-a; 152 577 km2, 8,9 mil. st. Graniči s Tennesseejem i North Carolinom na S, Alabamom na Z, Floridom na J i South Carolinom na I; na I izlazi na Atlantski ocean. Gl. grad Atlanta, ostali veći gradovi Savannah, Columbus, Macon, Albany, Augusta. Na S je gorje Blue Ridge (dio gorskog sustava Appalachians), koje se postupno preko brežuljkastog predgorja (Piedmont) spušta u valovitu (na JI močvarnu) obalnu nizinu. Gl. rijeke teku s Appalachiansa i Piedmonta prema Atlantskom oceanu. Djelomice su plovne. Savannah teče granicom sa South Carolinom, Chattahoochie j dijelom granice s Alabamom; ostale veće rijeke: Ocmulgee, Oconee (sutokom čine Altamahu) i Flint. U sjev. dijelu su mnogobrojna jezera (najveća Lake Sidney Lanier, West Point Lake, Lake Sinclair), u juž. močvare (najveća Okefenokee Swamp, dijelom u Floridi, 1710 km2). Klima je suptropska, s prosječnom godišnjom količinom padalina od 1100–1270 mm. Gl. gosp. grana je industrija, većinom temeljena na poljoprivredi i šumarstvu (drvna, prehr., tekst.); također, avionska i automob. ind., proizvodnja namještaja. Gl. poljoprivr. kulture su pamuk, kikiriki (najviše u SAD-u) i duhan; uzgoj peradi, stoke, svinja. Proizvodnja mramora (2. u SAD-u), granita (1. u SAD-u) i kaolina (1. u SAD-u). Većina stanovništva živi u gradovima (2/3). Usprkos snažnoj emigraciji, os. crnačkog stanovništva do 1960-ih godina, stopa rasta stanovništva iznad je nac. prosjeka. Crnci čine oko 30% stanovništva (1910. 42%). Gl. morske luke su Savannah i Brunswick. Zračna luka u Atlanti jedna je od najprometnijih u SAD-u. Sveučilišta u Atlanti i Athensu.
Povijest
Starosjedioci G. bila su indijanska plemena Creek i Cherokee. Europljanima je otkrivaju Španjolci (1540); 1562. proglašena posjedom španj. kralja Filipa II. God. 1732. brit. kralj Đuro II. (po kojem je G. dobila i ime) dopustio je osnivanje Colony of Georgia in America, s ciljem da se ondje nasele ekon. emigranti iz Engleske, Škotske, Irske i drugih zemalja. Iduće god. osnovano je naselje Savan-nah; pobjedom nad Španjolcima 1742. G. postaje (od 1754) brit. krunska kolonija na čelu s kralj. guvernerom. U vrijeme Amer. rata za neovisnost (1775–83) G. se pridružila protubrit. borbi ostalih kolonija i 1776. potpisala Deklaraciju o neovisnosti. U razdoblju 1830–60. G. doživljava značajan gosp. uspon, zasnovan na porastu plantažne proizvodnje pamuka i riže, ali i na iskorištavanju crnačke radne snage. God. 1861. istupa iz Unije i tijekom građ. rata (1861–65) gl. je dobavljač namirnica za sve države Konfederacije. Ratne posljedice i pobjeda Unije utjecali su na znatan gosp. nazadak G. u idućim desetljećima. U Uniju je primljena tek 1870, a do 1878. u G. djeluje voj. uprava. Problemi rasne segregacije ostali su i nadalje problem G., sve do duboko u XX. st. (upravo je u G. 1915. obnovljena organizacija Ku-Klux-Klan).