 |
|
| Službeni naziv: | Gvajana, Co-operative Republic of Guyana |
| Površina: | 214 969 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2001): 766 000 (3,6 stanovnika/km2 ); 38% gradsko |
| Glavni grad | Georgetown, 229 600 stanovnika (procjena 2004) |
| Upravna podjela | 10 regija |
| Službeni jezik | engleski |
| Valuta | gvajanski dolar = 100 centa |
Gvajana, država na sjeveroist. obali Juž. Amerike u juž. dijelu Tihog oceana, graniči sa Surinamom na I, Brazilom na J i JZ, te Venezuelom na SZ. Na SI izlazi na Atlantski ocean; 459 km morske obale.
Prirodna obilježja
Georgetown
U reljefu Gvajane mogu se izdvojiti tri gl. reljefne cjeline. Na S se, uz atlantsku obalu, pruža do 50-ak km široka priobalna nizina. Uravnjena i vrlo niska, zona od ponegdje i 10 km uz obalu nalazi se ispod razine mora u doba plime. Od prodora mora zaštićena je sustavom nasipa te ispresijecana mrežom kanala za odvodnjavanje. Prema J, preko niska, valovita područja prekrivena bijelim pijeskom (zinderij) prelazi u ravnjak kristalinske građe, visine ugl. do 150 m, koji zauzima oko 80% teritorija Gvajane. Na krajnjem J postupno se izdiže prema Sierra Akarai. Na Z, uz granicu s Venezuelom i Brazilom, uzdiže se Gvajansko visočje s najvišim vrhom zemlje, Monte Roarima, 2835 m. Klima je tipična za ekvatorsko područje: visoke temperature s velikom količinom padalina i stalno visokom vlagom. Sr. temperature kreću se od o. 27 °C i samo su u planinskom području nešto niže. Padalina u pravilu ima više od 2000 mm, a godišnji raspored uvjetovan je pomicanjem intertropske fronte. Nešto ih je više u priobalju koje ima dvije kišne sezone (travanj–kolovoz i studeni–siječanj) nego u unutrašnjosti, gdje većina padne u razdoblju travanj–rujan. Jugoist. pasati koji pušu paralelno uz obalu u priobalju tijekom sušnog razdoblja umanjuju osjećaj vlage i temperature. Gotovo tri četvrtine zemlje pokriva bujna trop. kišna šuma (selva) s obiljem biljnih i životinjskih vrsta. U unutrašnosti i na I zemlje javlja se savana, a u priobalju šume mangrova. Obilje padalina i pretežno vododržljiva podloga uvjetovali su nastanak guste mreže tekućica, ali mali nagibi uzrokuju sporo otjecanje, snažno taloženje, posebice u donjim tokovima, meandriranje i zamočvarenje, pa ugl. nisu pogodne za plovidbu. Gl. rijeke: Courantyne, Berbice, Demerara i Essequibo, a sve teku od J prema S, primaju mnogobrojne pritoke i ulijevaju se u Atlantski ocean. Posebnost mnogih rijeka su vodopadi na rubu visočja među kojima se posebno ističu slapovi Kaiteur na r. Potaro, visoki 226 m. Krajnji J zemlje odvodnjava se prema r. Amazonas.
Stanovništvo
Od o. 800 tis. st. Gvajane, najbrojniji (o. 51 %) su potomci Indijaca koji su, nakon ukidanja ropstva, dolazili kao najamni radnici na plantaže. Iako još većinom žive u ruralnim krajevima, rade na plantažama ili na vlastitim farmama, sve ih je više u gradovima gdje se obrazuju i čine sve veći udio u sr. građ. sloju. Crnaca i mješanaca (mulata i mestika) ima oko 40%. Indijanski starosjedioci (različita plemena) čine o. 7% st., a žive ugl. u unutrašnjosti. Među ostalima ima još Portugalaca i Kineza koji žive ugl. u gradovima, bave se trgovinom i drugim poslovima i usprkos zanemarivu udjelu imaju snažan utjecaj u društvu. Služb. jezik je engleski, a govore se još kreolski, urdu, hindi te indijanski jezici. Zemlja je rijetko naseljena, manje od 4 st./km2, a više od 90% st. živi u priobalnom području. Unutrašnjost je ugl. zemlja Indijanaca uz raspršene rančeve i manja rudarska naselja. U gradovima živi o. 40% st. Najveći je gl. grad Georgetown (229 600 st.), a ostali veći gradovi su Linden (44 500 st.) i New Amsterdam (32 900 st.). Porast st. je umjeren, o. 9‰ godišnje (prosj. 1990–98) i rezultat je ugl. prir. promjene. Rodnost se kreće o. 20‰, a smrtnost o. 9‰. Nekadašnja snažna imigracija je prestala, a danas se javlja emigracija, većinom obrazovanih ljudi. Očekivano trajanje života je 61 g. za muškarce, a 66 za žene. Mlađih od 15 g. je o. 27%, zrelog stanovništva je oko 68%, a starijih od 65 g. samo 5%. U religijskoj strukturi po trećinu čine protestanti (najviše anglikanci) i hinduisti, o. 20% čine katolici, manje od 10% muslimani. Nepismenost je vrlo niska, školovanje je obvezno i besplatno. Sveučilište u Georgetownu osnovano je 1963.
Gospodarstvo
Iako raspolaže solidnim prir. resursima, G. spada među slabo razvijene zemlje. Usprkos pokušajima reformi, u gospodarstvu se zadržala kolon. struktura s osloncem na poljoprivredu i rudarstvo. Iako postoji i priv. sektor, država izravno ili neizravno kontrolira velik dio gospodarstva koje ne napreduje jer ga vode nestručnjaci iz polit. krugova. BNP je prilično ispod 1000 USD po st., ostvaruje se velikim dijelom u primarnom (31%) i sekundarnom (28%) sektoru. Većina poljodjelske proizvodnje ograničena je na priobalnu nizinu gdje su još vidljivi tragovi nekadašnjeg niz. i brit. sustava (kanali, nasipi). Najvažnije komerc. poljoprivr. kulture jesu šećerna trska, koja se uzgaja na velikim plantažama, i riža te agrumi, kakao, kava. Uzgajaju se još i kasava, kukuruz, povrće, a u području savane važno je stočarstvo. Rastuće značenje ima i ribarstvo, posebice lov na račiće. Iako raspolaže šumskim prostranstvima s vrlo kvalitetnim vrstama drva (tvrdo drvo), šumarstvo ima ograničeno značenje zbog slaba prom. sustava i nedostatka mehanizacije za rušenje i preradu. Gl. rudno bogatstvo je boksit (po proizvodnji 10.–12. u svijetu), a ima i dijamanata, zlata, mangana. Velik hidropotencijal nije iskorišten, a gotovo sva el. energija dobiva se iz uvoznih fosilnih goriva. Ind. je slabo razvijena, ugl. prerada boksita i drva, proizvodnja šećera, ruma te druga prehr. ind., a nastoji se razviti i ind. robe široke potrošnje. Vanjska trgovina bilježi deficit. Gl. izvozni proizvodi: boksit i glinica, zlato, šećer, rum, riža, račići, drvo. Uvoze se fosilna goriva, strojevi i različiti industr. proizvodi. Gl. partneri su SAD, Vel. Britanija, Kanada, Trinidad i Tobago. G. je članica Caricoma. Prom. sustav slabo je razvijen – moderna cestovna mreža ugl. je ograničena na priobalnu zonu. Željeznica (najstarija na kontinentu, iz 1848) od 1970-ih dezintegrirana je i danas služi samo za potrebe rudarstva. Gl. luka je Georgetown, a u blizini je i jedini međunar. aerodrom. Zračni promet važan je u unutrašnjem povezivanju.
BNP (2001) 641 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2001):
poljoprivreda 31%, industrija 28%, usluge 41%
Udio zaposlenih po sektorima (2000):
poljoprivreda 17,5%, ostalo industrija i usluge
Nezaposlenih (2000) 9,1%
Inflacija (1990–2001) 11,9 %/god.
Realan rast gospodarstva (2000–2001) 1,5 %/god.
Uvoz (2000) 585,8 mil. USD
Izvoz (2000) 492,9 mil. USD
BNP (2001) 641 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2001):
poljoprivreda 31%, industrija 28%, usluge 41%
Udio zaposlenih po sektorima (2000):
poljoprivreda 17,5%, ostalo industrija i usluge
Nezaposlenih (2000) 9,1%
Inflacija (1990–2001) 11,9 %/god.
Realan rast gospodarstva (2000–2001) 1,5 %/god.
Uvoz (2000) 585,8 mil. USD
Izvoz (2000) 492,9 mil. USD
Povijest
Naseljena od ←I. tisućljeća. Prastanovnici su bili indijanski narodi Warrau, Aravačani i Karibijci. God. 1499. otkrio ju je Španjolac A. de Hojeda. Isprva poznata pod nazivom “Divlja obala”. Od 1580. Nizozemci na obalama G. stvaraju prve kolonije, a od prve pol. XVII. st. Francuzi i Englezi. U XVIII. st. za vlast u G. bore se Nizozemci, Francuzi i Englezi. Razgraničenja su provedena do 1815, a 1831. dotadašnje kolonije Demerara, Berbice i Essequibo ujedinjene su pod nazivom Britanska G. Gospodarstvo G. razvija se na temelju ropskog rada na plantažama te je G. važan uvoznik crnih robova iz Afrike. Trgovina robljem ukinuta je 1807, a ropstvo 1838. Robovska radna snaga zamjenjuje se najamnim radnicima, ugl. dovedenim s Indij. potkontinenta. Spor oko teritorija s Venezuelom riješen je arbitražom 1897, a s Brazilom 1900. Ograničenu samoupravu stječe 1928. Pokret za nezavisnost jača poslije II. svj. rata. Nakon donošenja ustava (1953), na parlamentarnim izborima pobjeđuje Nar. progresivna stranka (NPS); kolon. vlasti potom su ukinule ustav, ali su ga bile prisiljene vratiti 1956. te raspisati izbore, na kojima 1957. ponovno znatnu većinu dobiva NPS Cheddija Jagana. Nov ustav donesen je 1960. God. 1961. stječe široku samoupravu (osim vanj. poslova i obrane). Na izborima 1961. pobjeđuje NPS; predsj. vlade postaje Ch. Jagan. Iako je proglašenje neovisnosti bilo obećano za 1963, brit. vlasti su ga spriječile te izbornim prijevarama smijenile vladu. Nov ustav donesen je 1965, a 1966. proglašena je nezavisnost te se otada zemlja naziva samo G. Članica Commonwealtha. Republika je proglašena 1970; prvi predsj. Arthur Chung. Na vlasti se smjenjuju NPS i Pučki nac. kongres (PNS). Od 1997. predsj. republike je Sam Hindi. God. 1978. u G. je izvršeno masovno samoubojstvo oko 900 pripadnika amer. sekte Narodnog hrama predvođene Jimom Jonesom (tzv. Jonestownski masakr).