Glasgow

Glasgow
Glasgow (škot. gaelski Glas cu), najveći škot. grad i sjedište istoimenog upravnog područja (177 km2, dio pov. grofovije Lanarkshire) na r. Clyde, i Škotska; 1 101 400 st., metropolitansko područje 1 363 400 st., konurbacija Clydeside 2,5 mil. st. Važna luka (32 km od ušća r. Clyde) i vodeće škot. gosp. središte. Raznovrsna ind. (građevna, proizvodnja namirnica i pića, tiskarstvo, razvoj softvera, biotehnologija, telekomunikacije i dr.). Bankarstvo i financ. usluge, trg. centri, hoteli, turizam. Međunar. zračna luka. Obrazovno i kult. središte; tri sveučilišta (University of Glasgow, osn. 1451, University of Strathclyde, osn. 1796, sveuč. status od 1964, G. Caledonian University osn. 1875, sveuč. status 1993), Kralj. škot. glazb. i dram. akademija (1847), visoke škole, botanički i zoološki vrt, istaknute muzejsko-galerijske ustanove (ističu se Art Gallery & Museum te Hunterian Museum, prvi javni škot. muzej, osn. 1807), Kralj. škot. opera i balet, Kralj. škot. orkestar i dr. Športski stadioni (tri velika) i dvorane. Malo zgrada prije XVIII. st., ističe se katedrala (XII–XV. st.) sv. Munga. Od suvr. zgrada ističe se Znanstv. centar (planetarij, interaktivni znanstv. postav, 140 m visok okretni toranj) i Škot. izložbeni i konferencijski centar (Clyde auditorium ili Armadillo). Razvoj naselja počinje sred. VI. st., oko crkve koju je izgradio sv. Kentigern (Mungo). Biskupsko sjedište 1115, status grada od 1180, kralj. grad od 1450, nadbiskupija 1492. Nakon ujedinjenja Škotske i Engleske ubrzan je gosp. razvoj u vezi s trgovinom s brit. amer. kolonijama; važno eur. središte duhanske ind. Nakon Amer. revolucije preorijentirao se na preradu pamuka i uvoz šećera i ruma. U XIX. st. razvoj brodogradnje u Clydebanku i teške ind. (lokalna ležišta ugljena, željezare, čeličane, proizvodnja lokomotiva); svj. izložbe 1881. i 1901. Pogođen ekon. krizom nakon I. svj. rata. U drugoj pol. XX. st. ruševne četvrti zamijenila novogradnja, razvili se satelitski gradovi (East Kilbride, Cumbernauld), obnovljeno gospodarstvo s temeljem na uslužnim djelatnostima.