globus
globus (latinski: kugla), prikaz Zemlje (geografski globus) ili vidljivih zvijezda i zviježđa s nebeske sfere (nebeski ili zvjezdani globus) na kugli. U nastavi geografije, kartografije i astronomije služi kao didaktičko sredstvo. Globus se izrađuje od najrazličitijih materijala, danas najčešće od plastične mase. Os globusa uobičajeno je nagnuta pod kutom od 66°33’ kako bi se prikazala nagnutost Zemljine osi na ravan ekliptike i olakšalo tumačenje promjena povezanih s rotacijom (evolucijom) i ophodnjom (revolucijom) Zemlje. Geografski globus može biti opći ili fizički (raspored kopna i mora, stupanjska mreža, a često i drugi geografski sadržaji) i tematski globus (prikazuje rasprostranjenost samo neke određene pojave na Zemlji). U nastavi se koriste i posebni ili specijalni globusi kao što su reljefni globus (sa znatno prenaglašenim reljefnim oblicima), indukcijski globus (crni ili slijepi globus, po kojem se može crtati) i projekcijski globus (prozirni globus s ucrtanom stupanjskom mrežom, ili žičani, za demonstraciju nekih projekcija). Globusi su se izrađivali još u starom vijeku (Krates, Arhimed, Ptolemej). Izradba oživljava u renesansi, kada globus postaje simbolom znanja i moći (najstariji sačuvani globus iz 1492), osobito nakon Magellanove ekspedicije, pa sve do polovine XVIII. stoljeća (posebno se isticao V. M. Coronelli). Sačuvan je globus koji je u Nürnbergu izradio Martin Behaim (1492). Za Međunarodnu izložbu u Parizu (1889) izgrađen je globus promjera 13 m.