gljive (Fungi), heterotrofne biljke steljnjače (Thallophyta), bez klorofila; žive kao saprofiti, paraziti i simbionti; ima ih više od 55 000 vrsta; dijele se na niže g. (sluznjače, miksomiceti) i algašice (fikomiceti) i više g. mješinarke (askomiceti) i stapčare (bazidiomiceti), među kojima ima jestivih, ali i otrovnih. Tzv. nesavršene g. (F. imperfecti) najviše pripadaju mješinarkama. Danas ih izdvajaju kao posebno carstvo između biljaka i životinja. Još uvijek slabo istražena skupina organizama, različite procjene o broju vrsta, od 55 do 75 tisuća, po nekima i preko 1 milijun; u Hrvatskoj oko 15 000. Pretežno se šire sporama koje širi vjetar ili životinje. U zajednici s biljkama (mikorizmi) ili algama (lišajevi), ključni su element šumskog ekosustava. Služe kao hrana životinja, osobito kukaca. Fermentacijom g. dobiva se kruh, vino, pivo kao i brojni farmaceutski preparati. Neke vrste uzgajaju se za hranu, ili se skupljaju u prirodi. Takve su najpoznatije vrste u Hrvatskoj vrganj, lisičica, puza, prosenjak, blagva (zaštićena zakonom); od otrovnih pupavka, muhara i dr. Znanost o gljivama naziva se → mikologija .
gljive 1. Morchella elata, stožasti smrčak; 2. Auricularia auricula-judeae, Judino uho; 3. Langermannia gigantea, golema puhara; 4. Cantharellus cinereus, pepeljasta lisičica; 5. Tuber aestivum, crni tartuf; 6. Omphalotus olearius, zavodnica; 7. Russula emetica, bljuvara; 8. Elaphomyces granulatus, zrnata jelengljiva; 9. Hygrocybe calyptriformis, ružičasta vlažnica; 10. Ramaria botrytis, crvena griva
gljive 1. Amanita muscaria, muhara; 2. Hydnum rufescens, mali prosenjak; 3. Boletus fragrans, mirišljivi vrganj; 4. Panaeolus sphinctrinus, zvonasti smetištar
gljive, osnovne karakteristike za prepoznavanje:
1. oblik klobuka (konkavan, konveksan, zašiljen itd.),
2. ostaci ovoja (ako ih ima, mogu biti krpice ili točke),
3. rub klobuka (gladak ili rebrast),
4. dno klobuka (listići, rupice itd.),
5. vjenčić (ako ga ima, može biti gladak ili rebrast te pomičan ili nepomičan),
6. stručak (gladak ili čehav),
7. ovoj ili ostaci ovoja (ako ga ima),
8. osnova stručka (zadebljana ili ne).
1. oblik klobuka (konkavan, konveksan, zašiljen itd.),
2. ostaci ovoja (ako ih ima, mogu biti krpice ili točke),
3. rub klobuka (gladak ili rebrast),
4. dno klobuka (listići, rupice itd.),
5. vjenčić (ako ga ima, može biti gladak ili rebrast te pomičan ili nepomičan),
6. stručak (gladak ili čehav),
7. ovoj ili ostaci ovoja (ako ga ima),
8. osnova stručka (zadebljana ili ne).