Gogh, Vincent van, nizozemski slikar, crtač i grafičar (Groot-Zundert, 30. III. 1853 – Auvers-sur-Oise, Francuska, 29. VII. 1890). Uz Cézannea i Gauguina najznačajnija ličnost postimpresionističkog razdoblja; inaugurirao nov izraz od presudnoga značenja za europsko slikarstvo u traženju novih likovnih formulacija (ekspresionizam, fovizam). U početku radi u trgovini umjetničkih predmeta Goupil u Den Haagu, potom započinje crtati i slikati (likovi rudara u belgijskoj pokrajini Borinage). Neko vrijeme polazi Akademiju i privatne slikarske škole. Pod jakim utjecajem realizma J. F. Milleta. Slika tamnim koloritom teme seljačke bijede (Seljaci uz zdjelu krumpira). God. 1886. na poziv brata Théa (s kojim se dopisivao cijeloga života, oko 700 pisama, potresna autobiografska dokumentacija) putuje u Pariz. Upoznaje djela impresionista (Monet, Sisley, Pissarro) i neoimpresionista (Seurat) te japanske drvoreze. Boje postaju intenzivne, žarke, istisnute izravno iz tube i nanesene u širokim i energičnim namazima, one modeliraju oblike i stvaraju dinamičan ritam (poglavito za boravka u Provansi s prijateljem P. Gauguinom). U Arlesu intenzivno slika krajolike, mrtve prirode (niz inačica motiva vaza s cvijećem, Suncokreti), interijere (sobe, kavana i sl.), likove mještana, autoportrete i dr. U dramatskom sukobu s Gauguinom pojavljuju se simptomi duševne rastrojenosti; odlazi u umobolnicu u St.-Rémy. U razdobljima lucidnosti slika intenzivno. Nakon godine dana napušta bolnicu i odlazi na oporavak u Auvers-sur-Oise kraj Pariza. Uz mračna raspoloženja u simboličnim aluzijama zlih slutnji nervoznim potezima slika nekoliko portreta i krajolika (Žitno polje s gavranima). Van Gogh je slikar koji je slikao samo 7 god., naslikao je približno 850 slika i oko 900 crteža; nije prodao niti jednu sliku, a snagom svojeg osebujnog slikarstva ide u red najvećih pojava u novijoj europskoj umjetnosti.