grad A. Lorenzetti Slika idealnoga grada, Siena, Pinacoteca
grad 1. Utvrđeno središte feud. gospodara (sin. za burg, kaštel, tvrdi g., utvrđeni g., plemićki g., stari g., kulu, zamak, dvorac); ladanjska feud. rezidencija. Služi za obranu od neprijatelja i za stanovanje od XII. do XVI. st. Izgrađen na strateški istaknutom i teže pristupačnom položaju, opasan zidinama ojačanim kulama, najčešće od kamena, rjeđe od opeke. Takve su gradove podizali u roman., got. i renesansnom stilu. Potkraj sr. vijeka podižu se udobniji i raskošniji g. koji tvore prijelaz k dvorcima. 2. Naziv za organizirano naselje većega tipa sa samostalnom upravom; privr., upravno i kult. središte jednoga šireg područja.
Postanak država s odgovarajućim upravnim tijelima uvjetovao je razvoj prvih organiziranih gradova u starom vijeku: Jerihon, Niniva, Mohenjo-daro, Ur, Babilon, Memfis, Teba i dr. Oni su već u ←II. tisućljeću monumentalno izgrađeni i utvrđeni (široke ulice, vodovod, kanalizacija, zelene površine unutar grada, kultne i reprezentativne građevine); središta su pismenosti i tehnol. napretka. Sličan je i proces nastanka gradova u Kini. U prvoj pol. ←II. tisućljeća na Kreti se izgrađuju neutvrđeni gradovi Knos(os), Fest(os), Hagia Triada s kanalizacijom i vodovodom; na grč. kopnu grade se Mikena, Argos, a u Maloj Aziji čuvena Troja. Oko ←1100. utemeljuju se gradovi države (polisi) Atena, Korint, Sparta, Efez i Milet te brojni drugi gradovi koje osnivaju grč. kolonizatori (Sirakuza, Selinunt, Issa). Od sred. ←V. st. podižu se, prema zamisli grč. graditelja Hipodama iz Mileta, gradovi s pravokutnom mrežom ulica (Milet, Knid). Po istom principu poslije su izgrađeni helenistički gradovi Pergam, Aleksandrija, Antiohija i dr. Rimska se država u svojem širenju oslanja na gradove; novi se razvijaju iz vojnih logora (Palmira, Aosta); izgrađuju se kao upravna središta (Salona), grade se uz luke (Ostia) ili aristokratske vile (Napulj). Primjenjuje se sustav dviju gl. ulica cardo i decumanus koje se sijeku pod pravim kutom, u sjecištu je forum ili peristil (Forum Romanum u Rimu; Dioklecijanova palača u Splitu). U eur. feudalnom društvu gradovi su važno središte slobodnih građana obrtnika i trgovaca. Razvijaju se oko starih rim. gradova, samostana, feud. dvoraca, na prir. prijelazima, oko rudnika i sl. Neki su se gradovi razvili u jake gradove države (Venecija, Dubrovnik, Firenca, Genova, Lübeck, Bremen). U razdoblju renesanse i baroka eur. se gradovi proširuju i obogaćuju novim arhit. oblicima i objektima. Promjenom ratne tehnike (uporabom baruta) podižu se gradovi s utvrdama u obliku kružnice ili zvijezde. Renesansni umjetnici proučavaju mogućnost gradnje idealnoga grada (Leonardo da Vinci). U vrijeme apsolutističkih vladara podižu se neutvrđeni gradovi rezidencije okruženi parkovima (Versailles Luja XIV.; Sankt Peterburg Petra Velikoga). Tijekom XIX. i XX. st., zbog silnog razvoja industrije i nagla porasta broja stanovnika, nastaju divovski višemilijunski gradovi u cijelom svijetu.
|
NAJVEĆI GRADOVI SVIJETA
(broj stanovnika 2004, procjena) |
||||
|
|
|
Metropolitansko područje
|
|
|
|
Mumbai
|
12 622 500
|
17 340 900
|
Indija
|
Azija
|
|
Buenos Aires
|
11 246 600
|
12 622 400
|
Rusija
|
Europa
|
|
Moskva
|
11 246 600
|
12 622 400
|
Rusija
|
Europa
|
|
Karâchi
|
10 807 800
|
10 807 800
|
Pakistan
|
Azija
|
|
New Delhi
|
10 400 900
|
17 367 300
|
Indija
|
Azija
|
|
São Paulo
|
10 333 200
|
19 194 100
|
Brazil
|
Južna Amerika
|
|
Manila
|
10 330 100
|
14 083 300
|
Filipini
|
Azija
|
|
Istanbul
|
9 631 700
|
10 301 400
|
Turska
|
Europa/Azija
|
|
Seoul
|
9 551 800
|
20 156 800
|
Južna Koreja
|
Azija
|
|
Dhâka
|
9 363 100
|
10 546 900
|
Bangladeš
|
Azija
|
|
Shanghai
|
9 110 600
|
12 190 000
|
Kina
|
Azija
|
|
Jakarta
|
8 987 800
|
18 206 700
|
Indonezija
|
Azija
|
|
México
|
8 705 100
|
21 503 700
|
Meksiko
|
Sjeverna Amerika
|
|
Lagos
|
8 682 200
|
9 953 500
|
Nigerija
|
Afrika
|
|
Lima
|
8 380 300
|
8 380 300
|
Peru
|
Južna Amerika
|
|
Tokyo
|
8 273 900
|
31 240 100
|
Japan
|
Azija
|
|
New York
|
8 134 800
|
30 441 900
(+Philadelphia) |
SAD
|
Sjeverna Amerika
|
|
Kairo
|
8 113 600
|
16 244 700
|
Egipat
|
Afrika
|
|
Teheran
|
8 067 600
|
11 475 100
|
Iran
|
Azija
|
|
London
|
7 465 100
|
11 229 200
|
UK
|
Europa
|
|
GRADOVI HRVATSKE
(popis stanovnika 2001) |
|
|
Zagreb
|
691 724
|
|
Split
|
175 140
|
|
Rijeka
|
143 800
|
|
Osijek
|
90 411
|
|
Zadar
|
69 556
|
|
Slavonski Brod
|
58 642
|
|
Pula
|
58 594
|
|
Karlovac
|
49 082
|
|
Sesvete
|
44 914
|
|
Varaždin
|
41 434
|
|
Šibenik
|
37 060
|
|
Sisak
|
36 785
|
|
Velika Gorica
|
63 517
|
|
Vinkovci
|
33 239
|
|
Dubrovnik
|
30 436
|
|
Vukovar
|
30 126
|
|
Bjelovar
|
27 783
|
|
Koprivnica
|
24 809
|
|
Požega
|
20 943
|
|
Đakovo
|
20 912
|
|
Zaprešić
|
17 538
|
|
Solin
|
15 850
|
|
Čakovec
|
15 790
|
|
Virovitica
|
15 589
|
|
Samobor
|
15 147
|
|
Kutina
|
14 814
|
|
Metković
|
13 873
|
|
Petrinja
|
13 801
|
|
Županja
|
13 775
|
|
Rovinj
|
13 467
|
|
Makarska
|
13 381
|
|
Nova Gradiška
|
13 264
|
|
Križevci
|
11 541
|
|
Sinj
|
11 468
|
|
Knin
|
11 128
|
|
Slatina
|
10 920
|
|
Trogir
|
10 907
|
|
Poreč
|
10 448
|