Grenland, selo
Grenland, satelitska snimka
Grenland (danski: Grønland, grenlandski: Kalaallit Nunaat), najveći otok na svijetu; 2 175 600km2 (od čega 1 834 000 km2 pod vječitim ledom); 56 600 st. Leži u s Atlantiku, ugl. unutar arktičkoga polarnoga kruga. Dio sjevernoameričkoga kopna, a administrativno pripada Danskoj. Glavni grad Nuuk (16 500 stanovnika). Od Kan. arktičkog arhipelaga odvajaju ga Davisova vrata i Baffinov zaljev, od Islanda Danski prolaz, a od Svalbarda Grenlandsko more. U smjeru S–J dugačak 2660 km, a u smjeru I–Z 1300 km. Obala je vrlo razvedena, s mnogobrojnim fjordovima; duga 44 000 km. Geološki je G. dio Kanadskog štita; najvećim dijelom građen od gnajsa i škriljevaca prekrivenih mlađim sedimentima i eruptivnim stijenama. Sastoji se od unutar. ravnjaka, pokrivenog vječitim snijegom i ledom i okruženog višim planinskim rubom. Ledena kapa u središtu otoka debela je o. 3000 m. Najveće su visine uz i obalu (Gunnbjørn Fjeld, 3733 m). Ledenjaci iz unutrašnjosti Grenlanda završavaju u fjordovima na z obali; od njih potječe o. 70% svih ledenih brjegova koji plutaju u si Atlantiku. Klima je vrlo hladna, ali je u j dijelu ublažena toplom Zapadnogrenlandskom strujom. Unutrašnjost ima vrlo niske temperature (prosj. -30 °C), na S niže nego na J. Zbog hladne Istočnogrenlandske struje juž. dio i obale hladniji je od sjevernoga, do kojeg dopire topla Spitsbergenska struja. Ljeta su vrlo kratka; ljetne temperature su između 3,5 °C na S i 9 °C na J. Padalina ima tijekom cijele godine; količina se smanjuje od J (1100 mm) prema S (150 mm na SI). Vegetacija je oskudna (lišaji, mahovine, neke vrste trava; patuljasta breza, vrba, joha). Od životinja prisutni su bijeli medvjed, polarna lisica, polarni zec, sob i neke endemične vrste ptica (snježnica, polarna sova, polarni sokol i dr.). Od morskih sisavaca najznačajniji su tuljani; grenlandski kit gotovo je istrijebljen. Stanovnici su Grenlanđani, uglavnom miješanog inuitsko-europskoga podrijetla. Službeni jezici: grenlandski i danski. Oko 95% stanovništva živi u uskom jugozapadnom obalnom području. Osim glavnoga grada, veća su naselja Sisimiut (5570 stanovnika), Ilulissat (4600), Aasiaat (3115), Qaqortoq (3300), Maniitsoq (2800) i Paamiut (1600). Prevladava ribarstvo (dubokomorski račići, 2/3 vrijednosti izvoza; ulov bakalara jako je smanjen), ovčarstvo, uzgoj sobova; ograničeno poljodjelstvo (povrće, krumpir). Prerada i izvoz ribe, proizvodnja i izvoz kože (tuljani, sob). Remont brodova. Rudarstvo (ugljen, uran); do konca 1980-ih Grenland je bio glavno svjetsko ležište prirodnoga kriolita, ali danas su pričuve iscrpljene, kao i ležišta olova i cinka. Sveučilište u Nuuku. Nekoliko međunarodnih zračnih luka. Kraj Qaanaaqa nalazi se velika zračna baza SAD-a (Thule, osnovana 1951. u sklopu NATO-a). Sjeveroistočni dio otoka obuhvaćen je nacionalnim parkom (972 000 km2), osnovanim 1974.
Povijest
Najstariji stanovnici Grenlanda bili su Eskimi. Otkrio ga je 875. Viking Gunnbjørn Ulfsson; 986. Erik Crveni ondje je uspostavio prvo naselje i dao otoku ime Grenland (Zelena zemlja). Naselje se održalo do XV. stoljeća. Godine 1261. pripao Norveškoj; 1397. u uniji s Danskom i Švedskom; Kielskim mirom 1814. pripao Danskoj. Integralni dio Danske postao 1953, a unutarnju samoupravu ima od 1979.