Hamburg
Hamburg, služb. Freie und Hansestadt Hamburg, sav. zemlja (755 km2) i grad u sjev. Njemačkoj, na r. Elbi (i njezinu pritoku Alsteru), oko 100 km od njezina ušća u Sjev. more; 1 704 700 st. Drugi po veličini grad, najveća luka i gl. industr. središte Njemačke. Brodogradnja, rafinerije, kem. i farmaceutska ind., metalurgija (bakar), kovinska ind., strojogradnja, elektrotehn., prehr. ind., tiskarstvo. Ind. i trgovina pretežito je vezana uz luku (uvoz, prerada i izvoz), jednu od najprometnijih u Europi. H. je čvorište cesta, želj. pruga i međunar. zračnih linija. Sjedište je banaka, osiguravajućih društava, burze, trg. društava, velikih tvrtki, te više od 80 konzulata. Grad ima sveučilište (1919), više istraž. ustanova, visoke škole, zoološki i botanički vrt. Važno kult. središte; mnogobrojni muzeji (umj. galerija, etnološki, povijesni i dr.), više kazališta, razvijeno nakladništvo, tv i film. proizvodnja. H. ima glazb. tradiciju; čuvena Zemaljska opera (osn. 1678), rodni grad F. Mendelssohna i J. Brahmsa. Privlačan je stari dio grada (i od r. Alstera), ispresijecan kanalima s mnogobrojnim mostovima. U tom dijelu grada nalaze se grad. vijećnica (1897), crkve St. Petri (XII. st.), St. Jakobi (XIII–XV. st.), St. Michaelis (XVIII. st.) i drugi kulturnopov. spomenici. Osn. 808. kao utvrda Hammaburg. Grad. prava i trg. privilegije stekao 1189. Obrambeni savez s Lübeckom (1241) i Bremenom (1249) doveli su do osnivanja Hanzeatskog saveza u kojem je H. bio jedan od najmoćnijih gradova. U XVI. st. postaje utočište protestanata i židova. U Hamburgu je osnovana burza 1558. i zemaljska banka 1619. Nakon zastoja za napoleonskih ratova, gospodarski napreduje nakon priključenja Njem. Savezu 1815; ni veliki požar 1842. nije poremetio gosp. uspon. Tijekom XIX. st. H. je sa 130 000 st. narastao na 700 000 st. Zaustavljanjem trgovine u I. svj. ratu i poratnom zapljenom trg. flote H. doživljava slom, te je u pobuni u studenom 1918. bila proglašena kratkotrajna socijalist. republika. God. 1937. Hamburgu su pripojeni dotad pruski gradovi Altona, Wandsbek i Harburg. U II. svj. ratu teško je oštećen u bombardiranju kada je uništeno više od pol. zgrada i lučkog područja. Nakon rata razmjerno je brzo obnovljen i proširen.