Hanza (Hanzeatski savez, Hanzeatska liga slobodnih gradova) (njemački Hansa i Hanse), savez njemačkih trgovačkih gradova. Početkom Hanze smatra se sporazum gradova Lübecka i Hamburga (1241), kojim se obvezuju zajedničkim snagama osigurati slobodnu plovidbu na trgovačkom putu Baltik–Sjeverno more. Sporazumu su postupno pristupili i drugi trgovački gradovi toga područja (Bremen, Rostock, Wismar, Stralsund, Lüneburg i dr.), tako da je Hanzeatska liga uskoro brojila do 90 članova. Vrhunac moći Hanza dostiže u XIV. st. (1356–77), kada je njezino interesno područje prošireno duboko u kopno prema jugu, sežući sve do Krakova. Tijekom toga razdoblja Hanza u savezu s Njemačkim viteškim redom vodi ratove protiv Danske te mirom u Stralsundu (1370) stječe dominaciju nad Baltičkim i Sjevernim morem. U stranim trgovačkim gradovima i lukama Hanza stječe snažna uporišta (Novgorod, Brugge, London, Visby), carinske i porezne povlastice, prava na izgradnju vlastitih stovarišta i trgovačkih podružnica i sl. Najviše tijelo u Hanzi bio je zbor gradova članica (Hansetag). Slabljenje Hanze počinje od druge polovice XV. st., a uvjetovano je sve izraženijim suparništvom među članicama, sužavanjem Hanzinih povlastica u inozemstvu i gašenjem mnogobrojnih trgovačkih podružnica (Novgorod, Brugge). Još izrazitije opadanje Hanze nastupa postupnim premještanjem pomorskih putova i trgovine na Atlantik. Posljednji zbor Hanze održan je 1669. u Lübecku, nakon čega se njezina djelatnost gasi. Crvena i bijela, boje Hanze, i danas se nalaze na grbovima mnogih hanzeatskih gradova, a brojni gradovi u sjevernoj Njemačkoj i danas u službenom nazivu imaju riječ Hanselstadt, hanzeatski grad.