Herman Dalmatin (Hermannus Dalmata, Sclavus, Secundus, De Carinthia), hrv. znanstvenik, filozof i prevoditelj (o. 1110 – nakon 1143). Rođen u središnjoj Istri. Studirao u Chartresu i u Parizu (1130–1135). Na putovanju Bliskim istokom upoznaje arap. znanost i književnost. Od 1138. boravio u Španjolskoj, bavio se astrologijom (Knjiga o kišama, O ispitivanju srca) i prevodio s arapskog i grčkog znanstv. tekstove. Opat iz Clunyja Petar Časni povjerio je 1142. Hermanu i njegovu prijatelju Robertu iz Kettona da prevedu Ku’ran i druge islam. tekstove na latinski. Neko je vrijeme proveo u Leónu, gdje je, čini se, otvorio vlastitu školu. Od 1143. predavao u školi u Toulouseu i zatim u Béziersu. Gl. filoz. djelo O bitima temelji se na aristotelizmu u Aba Ma’sharovoj interpretaciji, i platonizmu koji je naučio u Chartresu. Te je dvije filozofije dopunio astrološkim koncepcijama koje je upoznao od Arapa. To djelo i prijevodi imali su velik utjecaj na razvoj znanosti u sr. vijeku, njime su se koristili Albert Veliki, Toma Akvinski, Roger Bacon i dr. Njegovi prijevodi islam. tekstova imali su važnu ulogu u upoznavanju Zap. Europe s arap. znanstv. i filoz. mišlju.