Hohenzollern, njem. vladarska dinastija, Hechingena u današnjem Baden-Württembergu. Potječu od Burhardovaca, švapske vojvodske obitelji iz X. st. Najviši uspon postižu u XIII–XIV. st. Prvotne posjede počeo je širiti grof Fridrik III. (u. 1201), privrženik Fridrika I. Barbarosse. U vrijeme njegovih sinova obitelj se grana (o. 1227) u dvije loze: franačku (evangeličku), koju utemeljuje Konrad III. (I.), i švapsku (katoličku), koju je osnovao Fridrikov mlađi sin Fridrik IV. (II.). Franačkoj je lozi pripadala pruska kralj. obitelj. God. 1415. Fridrik VI. (I) stječe naslov izbornoga kneza Brandenburga. Izborni knez Fridrik III. postaje 1701. pruski kralj (kao Fridrik I.), a kralj Vilim I. stječe 1871. krunu njem. careva, koju dinastija drži do abdikacije Vilima II. (1918). Švapski ogranak podijelio se na dvije linije; 1623. glavari obaju linija stječu naslov drž. knezova. Do 1869 obje linije svoje posjede prepuštaju Pruskoj, članovi dinastije H.–Sigmaringen vladaju Rumunjskom do proglašenja nar. republike (1947).