Jan Hus
Hus, Jan, češki vjerski reformator (Husinec, oko 1370 – Konstanz, 6. VII. 1415). Potječe iz seljačke obitelji. Studirao na Karlovu sveučilištu u Pragu; od 1398. profesor te rektor Sveučilišta (1402). Od iste godine drži propovijedi na češkom jeziku u praškoj betlehemskoj kapeli. U propovijedima u vjerskom smislu zastupa stavove engleskoga reformatora Johna Wycliffea (njegovo djelo Trialogus prevodi na češki), a u političkom smislu protunjemačke poglede češkoga plemstva i građanstva. Oko 1406. dovršava spis O češkom pravopisu (De orthographia Bohemica), kojim je položio temelje kodifikaciji češkoga književnog jezika te se drži njegovim tvorcem. Poveo na Sveučilištu borbu protiv jednakopravnosti sveučilišnih “nacija” (češke, poljske, bavarske i saske) te postigao da kralj Václav IV. objavi Kutnohorský dekret kojim je češka nacija dobila tri glasa u odlučivanju, a preostale nacije po jedan. Iste godine Hus je ponovno izabran za rektora, no položaj unutar Crkve mu se pogoršao kada je papa Aleksandar V. proglasio 1409. Wycliffea krivovjercem, te je praški nadbiskup zabranio Husu propovijedanje i izopćio ga. Hus napušta Prag i sklanja se na imanja svojih pristaša, gdje piše djelo O crkvi (De ecclesia). Kada je 1414. sazvan opći sabor u Konstanzu, Hus je pozvan da pred njim opravda svoje stavove, ali je njegovo učenje osuđeno kao krivovjerno, a on je, nakon što je odbio da ga se odrekne, osuđen na smrt spaljivanjem iako je prije odlaska u Konstanz dobio jamstvo da će se moći slobodno vratiti u Češku. Husova smrt izazvala je veliko nezadovoljstvo njegovih pristaša → husita, koje je kulminiralo izbijanjem husitskih ratova.