Hvar, utvrda
Hvar, grad Hvar
Hvar, grad i središte gradskog upravnog područja, Splitsko-dalmatinska županija, srednja Dalmacija, na jugozapadnoj obali istoimenog otoka. S južne strane zaštićen Paklinskim ili Paklenim otocima i otokom Marinkovac. Najveće naselje srednjodalmatinskih otoka s 3771 stanovnikom (2011; gradsko upravno područje 4251 stanovnik). Jedno od najstarijih turističkih središta Hrvatske zbog povoljne klime koja je pogodovala liječenju astmatičara i plućnih bolesnika. Luka. Jezgru grada čini takozvani grad s trgom i renesansnom prvostolnicom sv. Stjepana s biskupskim dvorom, Kneževim dvorom i kasnorenesansnom Gradskom ložom (graditelj T. Bokanić). U XV. stoljeću započinje izgradnja predgrađa Burga. Od mnogobrojnih arhitektonskih spomenika ističu se ostaci gradskih zidina, Arsenal (spremište za općinsku ratnu galiju) na čijem je prvom katu zalaganjem svih građana Hvara 1612. sagrađeno prvo komunalno kazalište u Europi. Uz mnoge uske kuće raznih stilova, od romanike do baroka, postoje brojne reprezentativne palače (Gregurić, Hektorović, Paladin-Lucić), a u renesansnom ljetnikovcu pjesnika Hanibala Lucića smješten je Centar za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara. Na brijegu Svetoga Nikole Višnjeg tvrđava zvana Napoleon s početka XIX. stoljeća; danas je u njoj astronomski opservatorij. Od mnogih crkava u gradu i izvan njega ističu se: romanička sv. Kuzme i Damjana (poslije barokizirana), gotička crkva sv. Duha, franjevački samostan s crkvom u uvali Križ (s mnogim vrijednim slikama L. Bassana, F. da Santacrocea, Palme ml. i njegova kruga, te korskim sjedalima A. Spija i F. Čiočića). Rodno mjesto hrvatskih pjesnika Petra Hektorovića i Hanibala Lucića te povjesničara Grge Novaka.