Idaho, zastava
Idaho, Snake river
Idaho, sav. država (od 3. VII. 1890) u sjeverozap. dijelu SAD-a, u porječju r. Columbije; 214 325 km2 (13. sav. država po površini), 1 391 800 st. (39. sav. država). Gl. grad Boise (191 500 st.). Na S graniči s kan. provincijom British Columbia, na I s Montanom i Wyomingom, na J Utahom i Nevadom, a na Z s Oregonom i Washingtonom. Pretežno planinsko područje (najviši vrh Borah Peak, 3859 m) s duboko usječenim riječnim dolinama (r. Snake, Salmon); na J aridne visoravni. Poljoprivreda (natapanje; uveli ga u XIX. st. mormoni); uzgoj krumpira (po proizvodnji 1. u SAD-u), pšenica, šećerna repa, zob i ječam. Voćarstvo (jabuka, šljiva). Stočarstvo (govedo, ovca). Slatkovodno ribarstvo. Oko 40% površine prekrivaju šume. Bogata rudna ležišta (srebro, antimon, fosfati, olovo, cink). Prehr., drvna, kem. ind., proizvodnja strojeva. Turizam (zimski športovi u Sun Valleyu). Veći gradovi: Pocatello, Idaho Falls, Nampa, Lewiston i Twin Falls. Prvotno nastanjen amer. Indijancima; područje Idaha prva istražila ekspedicija M. Lewisa i W. Clarka (1804–06). Trgovci krznom, osnivaju prva bjelačka naselja Kullyspell House (1809), Fort Henry (1810) i Fort Boise (1834). Pod brit. upravom 1846; uključen u Teritorij Oregona 1848, a 1859. postaje dio Teritorija Washingtona. Zlato otkriveno 1860. u području Weippe Prairie. Od 1863. samostalni Teritorij Idaho.