Indijanci, skupni naziv za prastanovništvo Amerikâ. Nastao je na osnovi pogrešne pretpostavke Španjolaca da su dolaskom u Ameriku otkrili Indiju. Preci Indijanaca naselili su golema područja u Americi prije 10 000 do 45 000 g. u više uzastopnih migracija, prelazeći po nekadašnjem kopnu iz ist. Sibira. Preseljavanje tisućljetnog trajanja bilo je prekinuto kada su oceanske vode narasle i preplavile kopneni most između kontinenata (današnji Beringov tjesnac). Somatske su im karakteristike: svijetlosmeđa put, crna kosa, snažno razvijene lične kosti i istaknut “orlovski” nos. Naziv crvenokošci, koji nema realne osnove, dali su im Europljani zbog bojenja tijela crvenom bojom. Mnogobrojna plemena I. povezuju se u nekoliko većih skupina. U Sjev. i Sr. Americi: Pueblo-Indijanci (Hopi, Keres, Tano), u Oregonu i Kaliforniji (Čumaši, Karok, Maidu, Pomo), sjeverozap. I. (Haida, Kwakiutl, Nutka, Tlingit), kanadski I. (Atapaski, među kojima Navaho, Apaši, Cree, Nenenot), prerijski I. (Mandan, Sioux), istočni i jugoistočni I. (Algonkin, Irokezi, Maskoki), aztečko-toltečka skupina (Komanči, Shoshoni, Utah), sonorska skupina (Cora, Pima, Tarakumara) i skupina s visoko razvijenom civilizacijom (Azteki, Chibcha, Maya). U Juž. Americi: I. Ognjene zemlje, juž. skupina plemena (Araukani, Kerandi, Patagonci, Tehuelche), I. tropskog područja i ist. Brazila (Arawak, Ge, Karaibi, Pano, Takana, Tupi), Čako-I. (Lule, Maskoi, Samuko) i skupina s visoko razvijenom civilizacijom (Aimara, Chibcha, Inka, Kechua); u svemu oko 370 većih plemena. Međusobno su vrlo različiti; smatra se da se broj jezika kreće između jedne i dvije tisuće. S obzirom na društv. odnose, tipove gospodarstva i tradic. kulturu, raspon među njima seže od međusobno jednakopravnih sabirača i lovaca (I. Ognjene zemlje, Ge), preko ribara (u području Amazone), lovaca (Atapaski) i poljodjelaca (Araukani, Pueblo), do višeslojnih društava visokih civilizacija (Azteki, Inka, Maya). Procjenjuje se da ih je u pretkolumbovsko doba bilo oko 45 mil. Danas ih je oko 16 mil., od toga u Sjev. Americi samo o. 500 000 pripadnika, pretežno smještenih u rezervate. Dolaskom Europljana zatrte su mnoge indijanske kulture, a stanovništvo u krvavim borbama potisnuto u rezervate ili čak fizički potpuno uništeno. Na mnogim područjima I. su se miješali s doseljenicima pa su njihovi potomci mestici, kreoli, kabokli, ladini, tako da je s njima broj Indijanaca u Lat. Americi znatno veći.