Irokezi (Iroquois), pripadnici sjevernoamer. indijanskog plemena (Cayuga, Mohawk, Oneida, Onondaga, Seneca ili Tuscarora) koji govori jezikom iz por. Iroquois. Rasprostranjeni u okolici jezera Ontario, Huron i Erie, tj. na području današnjih sav. država New York i Pennsylvania u SAD-u te provincija Ontario i Quebec u Kanadi. Irokezi su bili polunomadska plemena koja su se bavila lovom i poljoprivredom. Osnovu plemena činila su domaćinstva koja su se ujedinjavala u klanove, a ova u plemena, koji su tvorili konfederacije. Svaka zajednica imala je na čelu vijeće sastavljeno od odraslih muškaraca. U XVI. st. stvoren je Irokeški savez (poglavica Hiawatha). Svoje su zarobljenike uključivali u pleme te je potkraj XVII. st. više od pol. pripadnika plemena bila drugog podrijetla. Poč. XVII. st. plemena su trgovala s Nizozemcima, a potkraj istoga stoljeća sukobljavaju se s Francuzima zbog njihove pomoći konfederaciji Huron. Nakon što su uništili Hurone, 1650. počinju s napadima na franc. teritorij. Napadi prestaju nakon uspješna voj. pohoda guvernera, de Frontenaca (1693– 96). Tijekom rata za amer. nezavisnost dolazi do podjele na pristaše nove države i pristaše Britanaca. Nakon što ih je general Johna Sullivan porazio 1779, konfederacija prestaje postojati. Irokezima pripadaju i Cherokee, Erie i Susquehannock. O. 50 tis. pripadnika živi u rezervatima Kanade i SAD-a.