istočnoindijske kompanije, naziv privatnih trgovačkih društava više europskih kolonijalnih zemalja (Velika Britanija, Nizozemska, Danska, Portugal i dr.) koja su osnivana radi veoma unosne trgovine s Indijom i dalekoistočnim zemljama i koja su neograničeno gospodarila u tim područjime te vodila i međusobne ratove za osvajanje monopolnoga položaja. Najpoznatije su Britanska istočnoindijska kompanija, utemeljena poveljom kraljice Elizabete (1600) s ispostavama u Bengalu, Madrasu i Bombaju, koja je imala praktički suverenu vlast u Indiji do 1858, a raspuštena je 1874, te Nizozemska istočnoindijska kompanija (osnovana 1602, raspuštena 21. XII. 1799) sa sjedištem u Bataviji, koja je imala monopol u trgovini s Japanom, Malajom i Indonezijom.