Ivan IV. Vasiljevič Grozni
Ivan IV. Vasiljevič Grozni, rus. car (Kolomenskoe, kraj Moskve, 25. VIII. 1530 – Moskva, 18. III. 1584). Veliki knez moskovski od 1533, carem se proglasio 1547. Uspješnim voj. pohodima zauzeo Kazanjski (1552) i Astrahanski (1556) kanat i potisnuo Tatare do Krima. U početnoj fazi rata protiv Livonije (od 1558) postiže pobjede, potom prisiljen ratovati protiv više država (Danska, Litva, Poljska, Švedska). Istodobno traju napadi krimskih Tatara u juž. dio države. Potkraj 1570-ih i poč. 1580-ih prisiljen napustiti područja osvojena u Livoniji. Tijekom toga vremena kozački hetman Jermak započinje osvajanje Sibira, čime se otvaraju mogućnosti kolonizacije na Istoku. Uspostavio trg. veze s Englezima, koji su otkrili sjev. pom. put do Rusije i u Londonu osnovali Muscovy Company (1554). Vladao autokratski, zatirao povlastice domaćih boljara (krvavo ugušen otpor u Novgorodu). Prisilnim mjerama nastojao kmetove vezati uz matični zemljišni posjed. Proveo reforme u zakonodavstvu i upravi, ustrojio prvu regularnu vojsku. Djelovao na gosp. i kult. podizanju zemlje, dovodio znanstvenike i umjetnike sa Zapada, utemeljio prvu tiskaru. Autor polit. i kult.-pov. zanimljivih pisama knezu A. Kurbskomu. Nadimak Grozni stekao zbog okrutnosti prema podanicima (posebno boljarima), ali i prema starijem sinu Ivanu, kojega je u nastupu bijesa ubio (1581). Obrađen u mnogim umj. djelima (A. N. Tolstoj, Ivan Grozni; G. Bizet, Jean le Terrible i dr.).