izbori, postupak kojim građani povjeravaju obavljanje funkcija polit. vlasti parlamentu, tj. predstavničkom tijelu, koje predstavlja njegovu suverenu volju. U mnogim suvr. demokr. državama putem izbora povjerava se obavljanje funkcija polit. vlasti i drž. poglavaru, odn. predsjedniku republike. Sudjelovanje u izborima stječe se u većini demokr. država ulaskom u punoljetnost, s navršenih 18 ili 21 god. života. I. se mogu obavljati posredno ili neposredno (putem elektora); po načinu, i. mogu biti javni ili tajni, a po obliku aktivni i pasivni, također mogu biti lokalni ili državni. Skup načela, prava, garancija i tehn. radnji na osnovi kojih se utvrđuje i ostvaruje sudjelovanje građana ili birača u izboru svojih predstavnika, odn. zastupnika, definira se izbornim zakonom. Prema vrsti organizacije u kojoj se izbori obavljaju, postoje i različiti izborni sustavi. Izborni sustav određuje i način diobe zastupničkih mjesta u predstavničkom tijelu, odn. raspodjelu mandata, koji može biti većinski ili proporcionalni, kao i broj i obujam izbornih jedinica kojih može biti više (obično s podjednakim brojem glasača), ili samo jedne, tj. kada je cijela država jedna izborna jedinica.