 |
|
| Službeni naziv: | Jamajka, Jamaica |
| Površina: | 10 991 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2002): 2 617 000 (238 stanovnika/km2); 57% gradsko |
| Glavni grad | Kingston, 577 600 stanovnika (procjena 2001) |
| Upravna podjela | 14 župa |
| Službeni jezik | engleski |
| Valuta | jamajčki dolar = 100 centa |
Jamajka, država na istoimenom otoku u Karipskome moru, Sr. Amerika, ima 1022 km morske obale.
Prirodna obilježja
gradska vijećnica u Lucei
Negril, plaža
plaža
May Pen
J. je treći po veličini otok u Velikim Antilima, nalazi se u sred. dijelu Karipskog mora. Otok je dug (I–Z) o. 230, a širok do 80 km. Razlikuju se tri gl. cjeline. Uska priobalna nizina okružuje otok, a najprostranija je u juž. dijelu gdje doseže 10–15 km širine. Na J je i obala najrazvedenija. U unutrašnjosti otoka, u sred. i zap. dijelu, na oko polovici površine otoka prostire se krševit vapnenački ravnjak prosj. visine 300–600 m, a najveće uzvisine ne dosežu 1000 m (John Crow Mts., Dry Harbour Mts., Don Figuerero, May Day i dr.). Vrlo je krševit i dosta nepristupačan, s razvijenim krškim reljefnim oblicima koji su najzrazitiji na SZ zemlje (Cockpit Country), gdje se javljaju brojne jame, ponori, ponikve i dr. Treća je cjelina planinsko područje Blue Mountains na I zemlje. Građeno je od stare kristalinske osnove koju prekrivaju kredni vapnenci, gl. greben se pruža u smjeru I–Z, a najviši vrh otoka je Blue Mountain Peak (2256 m). Česti potresi dokaz su tektonske živosti, a brojna su i topla vrela. Klima je tropska i pod utjecajem sjeveroist. pasata. Temp. su ravnomjerne tijekom cijele godine, a razlike su uvjetovane ugl. reljefom. U priobalju sr. temp. su između 24 °C u siječnju i 28 °C u srpnju. U unutrašnjosti su nešto niže, a na najvišim planinama mogu biti i niže od 10 °C. Padalina u prosjeku ima o. 2000 mm; najviše primaju pasatima izložene padine uzvisina, i više od 5000 mm, a područja u “kišnoj sjeni” na JZ imaju i manje od 900 mm. Najviše padalina ima u proljeće (svibanj–lipanj) i jesen (rujan–studeni), a nešto je sušnije od siječnja do travnja. Potkraj ljeta javljaju se trop. cikloni (hurikani) , a zimi hladan sjev. vjetar s amer. kopna. Vegetacija je raznovrsna: najraširenija je savana, koja ponegdje prelazi u kserofitnu vegetaciju s kaktusima, u vlažnijim područjima rastu kišne, a u priobalju mjestimično šume mangrova. Do dolaska Europljana otok je bio gotovo u cijelosti pošumljen, zatim je u velikoj mjeri iskrčen, a uvedene su i različite kult. biljke (šećerna trska, voće). Danas šume pokrivaju 17% površine. U planinskom području izviru brojni tokovi, ali mnogi nestaju u ponorima krškog područja u kojem je razvijena podzemna cirkulacija i na čijim se rubovima javljaju snažna krška vrela. Najdulja je rijeka Rio Minho (93 km), koja izvire u gorju Dry Harbour Mts. i teče na J. Ostale veće rijeke: Black River, Rio Cobre, Great River i dr. Zbog strma pada ugl. su ograničene plovnosti, samo u donjem toku.
Stanovništvo
Oko tri četvrtine st. čine potomci afr. robova, a još 15-ak % mulati, mješanci bijelaca i crnaca. Od manjina brojniji su Indijci, koji su došli kao radna snaga nakon ukidanja ropstva, Europljani (Englezi, Portugalci, Nijemci), Kinezi, Sirijci i dr. Autohtono indijansko stanovništvo (Aravačani) Španjolci su istrijebili još prije dolaska Engleza (1655). Služb. jezik je engleski, a govore se i različiti dijalekti kreolskog. Gustoća naseljenosti vrlo je visoka, ali i neujednačena. Najgušće su naseljene priobalne nizine, dok su unutrašnjost počeli naseljavati odbjegli, a nakon 1838. i oslobođeni robovi. U gradovima živi 57% st. Jake migracije iz sela u gradove tijekom 1960-ih i 1970-ih uzrokovale su porast nezaposlenosti. Najveći je gl. grad Kingston, 588 700 st. (grad. regija 922 900 st., proc. 2004). Slijede Spanish Town (133 600 st.), Portmore (99 000 st.), oba u grad. regiji gl. grada, zatim Montego Bay (86 600 st.) na SZ, May Pen (48 500 st.) i dr. Porast st. je umjeren, oko 9 ‰/god. (prosj. 1980–2002), ponajviše zbog snažnog iseljavanja, najviše u SAD, Kanadu i Vel. Britaniju. Stopa rodnosti postupno se smanjuje, ali je još dosta visoka (o. 21‰), a stopa smrtnosti niska (o. 7‰). Zbog toga je visok udio mladog st.: mlađih od 15 g. je o. 30%, a starijih od 65 g. samo o. 7%. Očekivano trajanje života 76 g. U vjerskoj strukturi prevladavaju kršćani, a najbrojnije su različite protest. zajednice (Church of God, baptisti, anglikanci, adventisti, metodisti i dr.); katolika i rastafarijanaca je po 5%, nešto je hinduista, muslimana i židova, a 20% st. slijedi različite afrokaripske kultove. Osnovno školovanje obvezno je za djecu od 6 do 11 g. uključuje o. 95% djece, a sr. školu, koja je također besplatna, nastavlja 2/3 djece. Uz javne, mnogobrojne su i škole vjerskih zajednica. Pismenost je nominalno visoka, ali realno je niža zbog blage definicije pismenosti; među ženama veća je nego među muškarcima (91:83%). Gl. sveučilište University of the West Indies u Kingstonu, osn. 1948.
Gospodarstvo
Kingston, tržnica
Gospodarstvo Jamajke brzo se, ali neravnomjerno, razvijalo nakon stjecanja nezavisnosti 1962. Neke ključne sektore gospodarstva još kontrolira država, velik utjecaj imaju i strane kompanije, posebice u djelatnostima usmjerenima na izvoz te u turizmu i financ. djelatnostima. Gl. gosp. problemi: visoka inflacija i kamatne stope, nestabilna valuta, visoka nezaposlenost, trgovinski deficit i visoki vanjski dug. S BNP-om od o. 2700 USD po st. J. je u sredini liste zemalja Sr. Amerike. Iako tradicionalno poljoprivr. zemlja, danas su najvažnije tercijarne djelatnosti koje u zaposlenosti i dohotku sudjeluju s više od 60%. Poljoprivreda još zapošljava oko 1/5 st., ali BNP-u pridonosi samo sa 6%. Gl. kulture: šećerna trska, banane i drugo trop. voće, jam, kokos, kakao, duhan i piment (gotovo cjelokupna svj. proizvodnja). Ukupna poljoprivr. proizvodnja ne dostaje za vlastite potrebe pa se hrana uvozi. Slično je i s drvenim proizvodima. Ribarstvo je značajno, gl. ribolovno područje je Pedro Bank, jz od otoka. Najveće rudno bogatstvo je boksit (po proizvodnji 4. u svijetu) koji u različitim stupnjevima prerađenosti čini gl. izvozni proizvod. Od ostalih bogatstava ima nešto gipsa. Osim skromnih mogućnosti iskorištavanja hidroenergije, J. nema energetskih izvora pa ih uvozi, a kao alternativni izvor koriste se ostaci šećerne trske. Ind. je usmjerena na preradu boksita i glinice te poljoprivr. proizvoda (proizvodnja šećera, ruma, cigareta). Od ostalih grana važnije su tekst., kem. i građev. ind. (cement). Turizam je u ekspanziji i jedna je od važnijih grana gospodarstva jer uvelike ublažava vanjskotrgovinski deficit. Vanj. trgovina ima negativnu bilancu, uvoz je i do tri puta veći od izvoza. Gl. izvozni proizvodi su boksit i glinica (80% vrijednosti), šećer, rum, banane, kava. Uvoze se sirovine i goriva, roba široke potrošnje, prehr. proizvodi, strojevi i oprema, vozila, građev. materijal i dr. Gl. partneri: SAD, zatim zemlje EU-a (Vel. Britanija, Nizozemska, Norveška), Japan, te bliže zemlje Lat. Amerike. Prom. mreža razvijena je dosta dobro, u priobalnom području cesta okružuje otok, a postoje i tri gl. transverzalne ceste. Najveće luke i međunar. aerodromi: Kingston i Montego Bay.
BNP (2002): 7,04 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2002):
poljoprivreda 6%, industrija 31%, usluge 63%
Udio zaposlenih po sektorima (2000):
poljoprivreda 21%, industrija 18%, usluge 61%
Nezaposlenih (2002): 15%
Inflacija (1990–2001): 22,1 %/god., 2003: 13%
Realan rast gospodarstva (1990–2002): 0,7 %/god.
Uvoz (2002): 3,6 mlrd. USD
Izvoz (2002): 1,1 mlrd. USD
BNP (2002): 7,04 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2002):
poljoprivreda 6%, industrija 31%, usluge 63%
Udio zaposlenih po sektorima (2000):
poljoprivreda 21%, industrija 18%, usluge 61%
Nezaposlenih (2002): 15%
Inflacija (1990–2001): 22,1 %/god., 2003: 13%
Realan rast gospodarstva (1990–2002): 0,7 %/god.
Uvoz (2002): 3,6 mlrd. USD
Izvoz (2002): 1,1 mlrd. USD
Povijest
Starosjedioci otoka bili su Aravačani. Otok je otkrio K. Kolumbo 1494. God. 1509. Španjolci se učvršćuju na J.; starosjedioci su brutalno iskorijenjeni te započinje dovođenje afr. robova. God. 1655. J. zauzimaju Englezi; Madridskim ugovorom 1670. potvrđeno je španj. povlačenje s otoka. J. uskoro postaje središte za zapadnoindij. plantažno gospodarstvo i trgovinu robljem. God. 1728. postignut je sporazum između brit. krune i lokalnih posjednika kojim je J. dopuštena ograničena financ. autonomija. God. 1782. Španjolci i Francuzi pokušavaju zauzeti otok; porazili su ih u pom. bitki brit. admirali George Rodney i Samuel Hood; 1806. franc. pokušaj osvajanja otoka spriječio je brit. admiral John Duckworth. God. 1807. zabranjena je trgovina robljem; ropstvo je ukinuto 1833. Od 1845. učestalo je dovođenje najamnih radnika iz Indije i (poslije) Kine. God. 1865. izbija ustanak crnačkog stanovništva pod vodstvom G. W. Gordona; kolon. vlasti ugušile su ga represivnim mjerama. Postupno brit. vlada provodi niz reformi; 1866. J. stječe status krunske kolonije; od 1933. na J. je dopušteno djelovanje polit. stranaka. U II. svj. ratu na J. je SAD uspostavio strateški važno voj. uporište (ukinuto 1950). God. 1943. uvedeno je opće biračko pravo; 1944. J. dobiva nar. skupštinu, a 1953. i autonomnu vladu. Na parlamentarnim izborima 1955. pobjeđuje Nacionalna narodna stranka (PNP), čiji prvak Michael Norman Manley dolazi na čelo vlade. Od 1958–61. J. je dio Zapadnoindijske Federacije. Autonomija je proširena ustavnim promjenama 1959. i 1961; na osnovi referenduma (1961) neovisnost J. proglašena je 1962; zemlja i dalje ostaje u sastavu Commonwealtha. God. 1962–72. premoć u parlamentu ima Laburistička stranka (JLP).; predsj. vlade su Alexander Bustamante (1962–67), Donald B. Sangster (1967) i Hugh Shearer (1967–72). Na izborima 1972. pobjeđuje PNP; predsj. vlade postaje M. N. Manley. Tijekom 1970-ih zemlju potresa gosp. kriza praćena građ. nemirima i oružanim obračunima; 1976. uvedeno je izvanredno stanje (do 1977). Na izborima 1980. pobjeđuje dotad oporbeni JLP i novu vladu formira prvak stranke Edward Seaga. Tijekom 1980-ih J. i dalje potresaju gosp. problemi, nezaposlenost, trgovina drogom i opća polit. nestabilnost. Na izborima 1989. vlast ponovno preuzima PNP, predsj. vlade je M. N. Manley (do 1992). Od 1992. predsj. vlade je Percival J. Patterson (ponovno izabran 1997 i 2002).