ruska umjetnost, V. Kandinski Kompozicija 6, 1913. Sankt Peterburg, Ermitaž
ruska umjetnost, balet Kirov Labuđe jezero P. I. Čajkovskog
ruska umjetnost, S. M. Ejzenštejn Oktobar, 1927.
ruska umjetnost, Boljšoj teatar, Moskva
ruska umjetnost, K. Maljevič Crni kvadrat, 1913. Sankt Peterburg, Ruski muzej
ruska umjetnost, Anđeo sa zlatnim uvojcima, ikona, XII. st. Sankt Peterburg, Ruski muzej
ruska umjetnost U prvom razdoblju rus. umjetnosti kijevskom stilu (X–XIII. st.) prevladavali su biz. utjecaji. U crkv. graditeljstvu preuzet je biz. tip centralne građevine križnoga tlocrta s kupolom (Sv. Sofija u Kijevu, 1018–37). Od X. st. javili su se elementi roman. graditeljstva (Uspenski sabor, 1185–89). Za potrebe Crkve radile su se bibl. kompozicije u mozaiku, freski i ikone (mozaici i freske u Uspenskom saboru, XI. st.). Među najstarije sačuvane ikone ubraja se Vladimirska Bogorodica (XI. st.). Potkraj XIV. i poč. XV. st. Teofan Grk iz Carigrada naslikao je freske i ikone u Novgorodu i Moskvi s najznačajnijim ikonopiscem A. Rubljovom. Moskovski stil (XIV–XVII. st.) obilježen je utjecajima iz zap. Europe (renesansa u XV. st. pri izgradnji moskovskoga Kremlja, a barok potkraj XVII. st.).
Europski stil (od XVIII. do 1917) započeo je za Petra Velikoga izgradnjom nove prijestolnice Sankt Peterburga. U doba carice Katarine II. istaknuli su se B. F. Rastrelli gradeći monumentalne projekte (Zimski dvorac) u sintezi tal. baroka i rus. tradicijskoga graditeljstva i franc. kipar É. M. Falconet koji je po njezinoj narudžbi izveo monumentalni brončani kip Petra Velikoga na konju u propnju (1766–78). U drugoj pol. XVIII. st. u rus. graditeljstvu prevladavao je klasicizam koji se održao do sred. XIX. st. i postao rus. nac. stil. Gl. graditelji bili su Antonio Rinaldi, G. Quarenghi i K. I. Rossi. U drugoj pol. XVIII. st. ističu se klasicističke građevine. Sred. XIX. st. prevladao je historicizam, os. neobizantski stil, u kojem su projektirali Konstantin Andrejevič Ton (Velika palača u moskovskom Kremlju). Djelatnost rus. kipara, školovanih u zapadnoeur. gradovima, započela je u doba klasicizma (Stepan Stepanovič Pimenov), a oko sred. XIX. st. javile su se težnje prema realizmu (P. P. Trubeckoj). Prvi naraštaj domaćih rus. slikara školovao se u duhu kasnoga baroka. U XVIII. st. gl. portretisti bili su Aleksej Petrovič Antropov i Ivan Petrovič Argunov, a gl. predstavnik klasicističkoga slikarstva s pov. tematikom bio je Orest Adamovič Kiprenski. Društvo rus. umjetnika → Peredvižnjiki osnovano je 1863. u Sankt Peterburgu na poticaj skupine slikara koji su zagovarali realizam, a gl. predstavnik bio je I. J. Rjepin. Avangardna skupina slikara okupljala se oko časopisa Mir iskusstva i zauzimala za oživljavanje rus. pučke umjetnosti, a najznačajne rezultate postignula je u scenografiji i kostimografiji.
Sovjetski stil trajalo je od Oktobarske revolucije do raspada Sovj. Saveza (1991). Poč. XX st. dopirali su u rus. arhitekturu suvr. zapadnoeur. utjecaji, isprva secesija, potom funkcionalizam (Lenjinov mauzolej na Crvenom trgu u Moskvi, 1924–30, djelo A. V. Ščuseva). Monumentalne spomenike, kipove i portrete izvodila je V. I. Muhina. Među prvim predstavnicima apstraktne skulpture u XX. st. bili su A. Arhipenko, A. Pevsner i N. Gabo. Začetnik konstruktivizma bio je V. J. Tatljin. Gl. pokretači apstrakcije bili su V. Kandinski, autor prve apstraktne slike (1910), M. F. Larionov i N. S. Gončarova, utemeljitelji rajonizma, a K. S. Maljevič suprematizma. Od 1934. jedini priznati lik. izraz bio je socijalist. realizam. U Rusiji su rođeni, ali su je napustili prije I. svj. rata ili nakon Oktobarske revolucije, A. Javljenski, M. F. Larionov i njegova supruga N. S. Gončarova, M. Chagall, El Lissitzky, C. Sutin (Soutine) i S. Poljakov.
Od 1991. traje postsocijalistički stil. Mladi naraštaj arhitekata projektira u svim stilovima postmoderne arhitekture. Razdoblje nakon 1990-ih obilježava nastanak mnogobrojnih umj. skupina koje se kreću od geometrijske apstrakcije preko hepeninga, land arta, urbanih akcija konceptualnoga usmjerenja i instalacija (I. Kabakov), do hiperrealizma nadahnutog socijalist. realizmom.