Franz Kafka
Kafka, Franz, austrijski književnik (Prag, 3. VII. 1883 – Kierling, kraj Beča, 3. VI. 1924). Potječe iz građanske židovske obitelji. Nakon studija prava radi kao činovnik u osiguravajućem društvu. Godine 1917. obolijeva od tuberkuloze i radi liječenja putuje u Njemačku, Italiju, Francusku i Švicarsku. Kafkina književna slava počinje se širiti Europom tek nakon njegove smrti, kad je njegov bliski prijatelj → Max Brod, unatoč autorovoj želji da se rukopisi unište, objavio njegovu književnu ostavštinu koja je, među ostalim, sadržavala nedovršene romane Proces (1925), Dvorac (1926) i Amerika (1927), te novelu Pri gradnji kineskog zida (1931). Ta djela, uz za života objavljene novele Promatranja (1913), Preobražaj (1916) i U kažnjeničkoj koloniji (1919), te proze Seoski liječnik (1919) i Umjetnik u gladovanju (1924), do danas izazivaju veliko zanimanje čitatelja i stručne javnosti te mnogobrojne interpretacije. Objavljeni su i njegovi Dnevnici, kao i knjiga Pisma Mileni. Iako je Kafkina djela teško svrstati u bilo koji pravac moderne književnosti, može se zamijetiti stanovita bliskost s ekspresionizmom. Svijet njegovih ostvarenja svijet je usamljena, tjeskobna i bespomoćna modernoga čovjeka pritisnutog anonimnom silom, čvrstim i neumoljivim totalitarnim mehanizmom kojega je dio i koji upravlja njegovom sudbinom. Zagonetna simbolika, zakučasta metaforičnost i alegoričnost njegovih tekstova, sklonost prema fantastičnom, alogičnom, grotesknom, ironijskom i crnohumornom, vizionarske i snovite slike, sve skupa ispisano jasnim, ekonomičnim i aforističnim jezikom, čine Kafkine proze neiscrpnim vrelom zagonetki. Sve to potaknut će mnoga, nerijetko oprečna tumačenja, a povijesna iskustva prošloga stoljeća često su promatrana kao potvrda strahovanja sadržanih u Kafkinim djelima. Snažan utjecaj na razvoj novije svjetske književnosti, kao i dugotrajna aktualnost njegovih romana i kraćih proza, čine Franza Kafku jednim od najznačajnijih pisaca XX. stoljeća.