Karnataka, Mysore, palača
Karnataka, Bangalore, hram
Karnataka (do 1973. Mysore), sav. država (191 773 km2, 55 436 928 st.) na JZ Indije. Gl. grad Bangalore (4 931 603 st). Na S graniči sa sav. državama Goaom i Maharashtrom, na I s Andhra Pradeshom, na J sa sav. državama Tamil Naduom i Keralom, na Z s Arapskim morem. Veći dio površine je ravnjak (jugozap. dio Dekana). Obuhvaća i područje Zap. Gata. Poljodjelstvo; uzgoj kave (90% ukupne proizvodnje Indije), čaja, pamuka, šećerne trske, riže, voća (banane i naranče), prosa i krmnog bilja. Ležišta zlata i kroma (gl. proizvodnje Indije), te željezne rude i mangana (najveća ležišta u Indiji, uz sav. drž. Tamil Nadu). Proizvodnja čelika, automobila, zrakoplova, svile, satova, strojeva te računalnih komponenata i softvera; prehr. ind. Stočarstvo; uzgoj goveda i ovaca. Ribarstvo (1/3 ukupnog indijskog ulova morske ribe). Šume sandalovine (na padinama Zap. Gata), najvrjednije u Indiji. Važnije rijeke Krishna, Kâveri i Tungabhadra (natapanje i dobivanje el. energije). Veći gradovi i luke: Mysore (središte proizvodnje svile), Mangalore i Karwar. Pet sveučilišta (Bangalore, Mysore, Mangalore, Karnâtak, Gulbarga i Dhârwâd). Hramovi i palače u Hampi, stari gl. grad kraljevstva Vijayanagar (od 1999. na Uneskovoj listi ugrožene kult. bađtine) te kompleks hinduističkih hramova kraj Pattadakala, od 1980-ih na popisu su svj. kult. baštine Uneska. Nac. parkovi Bandipur i Nagarhole. Dio imperija Mauryas (←325. do ←185). Od III. do XI. st. pod vlašću dinastija Gangas i Chalukyas. God. 1313. postaje dio sultanata Delhi; ubrzo ulazi u sastav kraljevstva Vijayanagar (1336–1646). Ovdje su podignuta neka od prvih eur. naselja na indij. tlu. U XVIII. st. na području K. vođena je bitka između Vel. Britanije i Francuske za prevlast nad Indijom. Potkraj XVIII. st. dolazi pod vlast musl. vođe Haidara Alija i njegova sina Tipu Sahiba; porazili ih Britanci 1799. Pod brit. vlašću 1831–81. Dio Indije od 1947.