Kartaga (fenički Kart-Hadašt /Novi grad/, grč. Karkhedon lat. Carthago), ant. grad i država na sjev. obali Afrike u današnjem Tunisu. Grad su osnovali Feničani iz Tira koncem ←IX. st. Jezgru grada činila je utvrda Byrsa, dočim su unutar. i vanj. luka služile za pristajanje trg. i ratnih brodova. Tijekom idućih stoljeća Kartažani su osnovali mnogobrojne kolonije na zap. obali Afrike, na Siciliji, Sardiniji, Korzici, Balearima i u Španjolskoj; snažna ratna flota pružala je kartažanskim naseljenicima zaštitu i pomogla u istiskivanju grč. i drugih trgovaca. O. ←500. pod vlašću K. nalazila se cijela afr. obala od Velike Sirte do Gibraltara, potom Baleari, Pitiuzi te dijelovi Sicilije i Sardinije. S vremenom su vlast K. priznale starije feničke kolonije (Leptis Magna, Utika i dr.) i neka libijska plemena (←IV. st.), čime je K. postala vodeća voj.-pom. sila na zap. Sredozemlju. Zbog suparništva u trgovini K. je u više navrata (u razdoblju od ←480. do ←312) ratovala protiv grč. kolonija na Siciliji. U ←III. st. dolazi u sukob s Rimom s kojim vodi dugotrajne i iscrpljujuće punske ratove (od ←264). Nakon početnih uspjeha, os. tijekom Hanibalovih osvajanja u II. punskom ratu (←218. do ←201), K. je u III. punskom ratu (←149. do ←146) osvojena i razorena (←146). God. ←44. utemeljena je rim. kolonija Colonia Iulia Carthago; proširena ←29. i postala gl. grad pokrajine Africa proconsularis. God. 439. osvajaju je Vandali, 533. zauzima je Bizant, a konačno razaraju Arapi 697.