kartografija, W. J. Bleau Atlas, Amsterdam, XVII. st.
kartografija, znanost o povijesti, načinu prikaza i izrade, upotrebi i održavanju karata i ostalih grafičkih prikaza površine Zemlje i nebeskih tijela (ili njihovih dijelova). Dijeli se na: matematičku (proučava kartografske projekcije i kartometriju), opću (proučava elemente i specifičnosti karte, klasifikacije karata i pov. razvoj karata i kartografskog predočavanja) te primijenjenu (bavi se reprodukcijom, oblikovanjem, sastavljanjem i očuvanjem karata). Počeci kartografije sežu u prapov. razdoblje; kartografski prikazi na koži, drvetu i kamenu. Najstariji je kartografski zapis glinena pločica iz Mezopotamije (o. ←3800). Grci su izrađivali karte tadašnje ekumene. Rimljani su izrađivali tabulae – kružne predodžbe svijeta s Rimom u središtu. Važnu ulogu za razvoj kartografije imao je Klaudije Ptolemej (II. st.). Srednjovj. razdoblje obilježila je kartografija u samostanima; karte kružna oblika sa sadržajem prikazanim u obliku slova T ili zonalno. Najpoznatije karte tog razdoblja: Ebstorfska (1235) i Herefordska (1283). Razvojem pomorstva i trgovine te uporabom kompasa počinje izrada portulana (pom. karte obala i otoka) i razvoj pom. kartografije (začetnik Petrus Vesconte iz Genove, autor najstarijega poznatog portulana iz 1311). Velika geogr. otkrića i izum tiska potaknuli su daljnji razvoj kartografije. Razdoblje od pol. XVI. do pol. XVII. st. naziva se zlatno doba kartografije; obilježila ga je niz. kartografska škola (poznati kartografi: Mercator, Ortelius, braća Bleau i dr.). Prvi put naziv atlas javlja se kod Mercatora 1595. U XVIII. st. razvija se topografska k. Izrađuju se topografske karte i katastarski planovi. Pojavljuju se nove metode prikaza reljefa na kartama; metoda šrafa 1799. (J. G. Lehmann) i poslije metoda izohipsa. Tijekom XIX. st. razvija se tematska k. Nastaju prve tematske karte (geološke, klimatske i dr.). Izrađuju se nac. atlasi; prvi izdan u Finskoj 1899. Na daljnji razvoj kartografije utjecali su primjena tehnike fotografiranja (fotogrametrija) te snimanje iz zrakoplova i satelita. Međunar. kartografsko društvo (International Cartographic Association – ICA) osnovano je u Bernu, Švicarska, 1959; Hrvatska je članica od 1995. Poč. 1960-ih izumljeni su digitalizator i ploter; u kartografiju se uvodi računalna tehnologija (digitalna k.). Izrada karata i atlasa, osim u analognom, izvodi se i u digitalnom obliku.
Hrv. su područja na kartama prikazivana još u razdoblju antike: na karti Rim. Carstva (autor Marco Vispani Agripe, ←I. st.), u Ptolemejevu atlasu iz II. st., na karti Tabula Peutingeriana (druga pol. IV. st.) i dr. Ime Hrvatska prvi se put javlja na karti poznatoga arapskoga kartografa el-Idrisija iz 1154. Prve regionalne karte Hrvatske izrađuju se u razdoblju humanizma i renesanse. Poznati hrv. kartografi (XVI. i XVII. st.): Stjepan Glavač (autor prve karte Hrvatske iz 1673), Vicko Dimitrije Volčić (naš najpoznatiji autor portulana), Petar Kopić (Pietro Coppo; autor karte Istre iz 1525), Ivan Klobučarić, Božo Bonifačić (djelovao u Rimu), Martin Kolunić Rota (djelovao u Veneciji i Beču) i dr. U XVIII. st. provedena je prva sustavnija topografska izmjera Hrvatske (tzv. jozefinska izmjera). Izrađene su karte u mjerilu 1:28 800. Poč. XIX. st. druga izmjera naših krajeva (franciskanska); izrađene su prve specijalne karte u mjerilu 1:144 000. U drugoj pol. XIX. st. provedena je francjozefska topografska izmjera; izrađene topografske karte cijele Austro-Ugarske u mjerilu 1:75 000 (poznate kao “specijalke”). Od 1920. topografske karte (u mjerilima 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000 i 1:200 000) izrađuje Vojnogeogr. institut u Beogradu. Hidrografski institut u Splitu izrađivao je pom. karte za potrebe ratne i trg. mornarice. Danas je izrada topografskih karata i katastarskih planova u Hrvatskoj u djelokrugu Drž. geodetske uprave (DGU). Pom. karte izrađuje Hrv. hidrografski institut u Splitu, a vojna k. djeluje na Odjelu za geodeziju, izmjeru i osiguranje zemljovida Ministarstva obrane. Katedra za kartografiju i kartografski laboratorij osnovani su 1948. pod vodstvom I. Kreizigera. Prvi Zavod za kartografiju osnovan je 1956, a danas djeluje u okviru Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U listopadu 2001. osnovano je Hrv. kartografsko društvo.