B. Kašić, Ritual rimski, Rim, 1640.
B. Kašić, Institutionum lingue Illyricae, Rim, 1604.
B. Kašić, portret
Kašić, Bartol, hrvatski pisac i jezikoslovac (Pag, 15. VIII. 1575 – Rim, 28. XII. 1650). Školovao se u Loretu i na isusovačkom kolegiju u Rimu. Zaredio se 1608. Poslije živio u Dubrovniku, gdje je bio osnivač i prvi prior isusovačke rezidencije, te u Rimu i Loretu, ali je po nalogu nadređenih boravio i u Beogradu, Smederevu, Temišvaru, Osijeku i Valpovu. Na zahtjev Ilirske akademije u Rimu sastavio prvu gramatiku hrvatskoga jezika Institutionum linguae Illyricae, tiskanu u Rimu 1604, prevedenu na hrvatski 2002. Za osnovu je odabrao ikavsku čakavštinu otvorenu prema štokavštini, što je bio prvi korak prema normiranju i standardizaciji hrvatskog jezika, a utjecaj ove gramatike trajao je do vremena preporoda. Po nalogu Zbora za širenje vjere napravio je prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik, a autor je i mnogobrojnih liturgijskih (Vanđelja i pištule…, Rim, 1641; Ritual rimski, Rim, 1640) i nabožnih djela (Način od meditacioni; Pjesni duhovne; Zrcalo nauka krstjanskoga; Život Gospodina našega Isukrsta). Pisao je književna djela (Sveta Venefrida, 1627; lat. autobiografija), a sastavio je i Hrvatsko-talijanski rječnik s konverzacijskim priručnikom. Njegova djela utjecala su na razvoj hrvatskog jezikoslovlja i religijske kulture.