katastar (grč. preko njem.), služb. evidencija, opis i procjena vrijednosti objekata za: tehn., ekon., statističke svrhe, izradu zemljišnih knjiga, podloge za oporezivanje. Postoje zemljišni, obrtni i vodni katastri. Najčešće se pojam upotrebljava za zemljišni katastar, koji se u Hrvatskoj i Slavoniji počeo stvarati u drugoj pol. XIX. st. radi plaćanja zemljišnog poreza. Njega i danas za svaku katastarsku općinu vodi ovlaštena općinska služba. Izrađuje se na temelju geodetskog premjera zemljišta i njegova razvrstavanja po namjeni i kakvoći. Katastarski izvadak sadržava podatke o položaju, obliku i namjeni pojedinih zemljišta, o vlasniku, načinu korištenja i kakvoći zemljišta. U Hrvatskoj se svaka parcela svrstava prema načinu iskorišćivanja (oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, šume, trstici i močvare), a potom se svakoj određuje i kakvoća. Najbolje je zemljište prvoga razreda, a najlošije osmoga. K. se u Hrvatskoj polako stvarao. Premjer zemljišta započeo je 1857, a završen 1864. Jedinica mjere bila je austrijski jug-ral, koji ima 1600 četvornih hvati. Ti se katastarski izrazi za oporezivanje upotrebljavaju od 1875, kada je Ug. sabor prihvatio Zakonski članak VII., kojim je dotadašnji način utvrđivanja zemljišnog poreza zamijenjen novim proračunom katastarskog čistog prihoda na osnovi novih izmjera i izvadaka.