kavana, Corso u Zagrebu
kavana, Moulin Rouge, H. Toulouse-Lautrec
kavana (tur.), javni lokal u kojem se isprva točila kava; poslije se razvio u ugostiteljski objekt gdje se mogu dobiti razna pića, čaj, slastice, sladoled i dr., gdje se razgovara, sluša glazba, pleše i sl. Orijentalnog podrijetla; prva k. spominje se u Meki u XV. st., a tijekom XVI. st. uživanje kave preneseno je na Zapad. Kavane su se brzo raširile Europom (usprkos strogim naredbama protiv uživanja kave, npr. u Njemačkoj); od elitnih, samo za privilegiran sloj, kavane postaju pristupačne širokoj publici. Neke su čuvene po sastajalištu književnika i umjetnika (Menegazzo u Veneciji; Greco u Rimu; Procope u Parizu; Lloyds u Londonu; Merchants u New Yorku). U Parizu se u nekim k. svirala glazba i pjevale su se pjesme (cafés chantants), s akrobatskim programom, vodviljima, baletima, revijama i sl. (cafés-concerts). Kavane doživljavaju procvat za Napoleona III. S vremenom se te k. pretvaraju u tzv. music-hall (čuveni pariški Folies-Bergères; Moulin-Rouge). Prvu k. u Hrvatskoj otvorio je Matija Pallain 1837. na Vrazovu šetalištu u Zagrebu (popularna Pallainovka). U XIX. st. k. su raširene po cijelom svijetu, a izgled i prostor su se tijekom vremena mijenjali; danas manji objekti, kafići, potiskuju velike kavane.