slavenska mitologija i religija, pretkršć. politeistička religija starih Slavena, pripada krugu indoeur. religija i mitologija. Nastala je o. ←2000. i trajala je do potpune kristijanizacije slav. naroda (VIII–XIII. st.). Božanski likovi u toj religiji nisu prave osobe i njihova su imena zazivi koji opisuju narav i obvezuju božanstvo na njegovu ulogu. Njima je nadređen stalan i nepromjenjiv red u svijetu, a neprestano gibanje u njemu samo je ponavljanje. Na čelu božanstava je bog groma i munja Perun, a žena mu je božica Mokoš, zaštitnica ženskih poslova (predenje, tkanje). Veles je bog poljodjelstva i stoke. Perunova djeca Jarilo i Morana, božanstva vegetacijskog ciklusa, rađaju boga plodnosti Roda. A bog rasta također je Sporiš. Drugi slav. bogovi su Svarog (Sunce), njegov sin Svarožić (oganj), Dajbog (također Sunčevo božanstvo) i Stribog (vjetar). Malo drugačiji su bogovi baltičkih Slavena: Svantevit, Triglav ili Troglav, i Prove. Ratnička su božanstva Radigost, Jarovit, Rujevit, a plodnosti Porevit, Pripegala i Živa. Bog smrti je Černobog, a nasuprot njemu je Bjelobog. Sred. je mit u slav. predaji mit o gromovniku koji ubija zmaja.