Petar Keglević Bužimski, hrvatski ban
Keglevići, grb
Keglevići, hrvatska plemićka obitelj iz roda Prkalja. Potječu iz Kninske županije. Od kraja XV. stoljeća nose pridjevak Bužimski prema gradu Bužimu u Bihaćkoj krajini. U XVI. stoljeću istaknuti je odvjetak obitelji Petar, jajački (1520–26) i hrvatski ban (1537–42, od 1537. do 1540. zajedno s T. Nádasdyjem). Tijekom turskih osvajanja izgubio posjede u dolini Zrmanje, ali je stekao nove u Hrvatskom zagorju (Krapina, Kostel, Lobor); neko vrijeme držao je posjede u Požeškoj županiji; 1533. gubernator opatije u Topuskom. Nakon smrti svojega zeta Gašpara Ernušta zauzeo njegove međimurske posjede, zbog čega je 1540. došao u sukob s kraljem Ferdinandom i ostao bez banske časti 1542. U drugoj polovini XVI. stoljeća obitelj gubi posjede u Pounju. U prvoj polovini XVII. stoljeća Keglevići se dijele na hrvatski i ugarski ogranak. Utemeljitelj je hrvatske grane Petar (1603−1663), a njegov brat Nikola (1600−1642) ugarske. Potonja grana stječe barunstvo 1646, a grofovstvo 1687. Banski namjesnik Petar (1660–1724) vratio je, nakon protjerivanja Turaka, dio obiteljskih posjeda. Početkom XVIII. stoljeća grofovski naslov stječe i hrvatski ogranak.