Keynes, John Maynard, brit. ekonomist (Cambridge, 5. VI. 1883 – Firle, 21. IV. 1946). Prof. polit. ekonomije na Sveučilištu u Cambridgeu, teoretičar drž. intervencionizma, dugogodišnji ured. časopisa Economic Journal i tajnik Kralj. ekon. društva. Najutjecajniji ekonomist XX. st. Svojim je stavovima izvršio najznačajniji utjecaj na ekon. teoriju i politiku poslije A. Smitha i D. Ricarda. Dobar matematičar, pokazivao je sklonost i prema filozofiji, književnosti i umjetnosti. Bio je i dir. poduzeća te obavljao niz važnih funkcija u javnim poslovima. U prvoj studiji Novčani sustav i financije Indije (1913) izražava uvjerenje da će u bliskoj budućnosti trebati napustiti → zlatni standard. Rasprava Ekonomske posljedice mira (1919) izaziva polemike zbog napada na težnje Vel. Britanije i Francuske da velikim reparacijama i drugim mjerama unište njem. konkurenciju i povećaju svoje monetarne rezerve. U prvoj godini velike gosp. krize piše Raspravu o novcu (1930). Njegov je najutjecajniji rad Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca (1935–36), koji izaziva “kejnzijansku revoluciju”. Problem nazaposlenosti ne može riješiti sam mehanizam kapitalist. gospodarstva, potrebna je intervencija države, koja svojim mjerama treba trajno povećavati sklonost potrošnji i uvijek davati poticaj investicijama. Za Keynesovo ime vezana je suvr. makroekonomska teorija. Snažno je utjecao na proučavanje nac. dohotka i njegovih sastavnih dijelova te na povezivanje ekon. teorije s politikom i praksom gosp. života. Iz njegovih postavki razvila se suvr. teorija rasta i razvitka nar. gospodarstva. Sabrana djela objavljena su mu u 30 sv.