Kijev
Kijev (Kyiv), gl. grad Ukrajine; 2 597 900 st. (aglomeracija 3 009 000 st.). Smjestio se na desnoj obali Dnjepra, kraj ušća Desne. Važno industr., prom. (želj. čvorište) i kult. središte Ukrajine. Kem., petrokem., elektrotehn., prehr., tekst. i drvna ind.; strojogradnja, proizvodnja zrakoplova. Tiskarstvo. Riječna luka s brodogradilištem. Trg. središte poljoprivr. okolice (uzgoj voća, šećerne repe i žitarica). Brojni kult.-pov. spomenici; katedrala sv. Sofije, najstarija u Ukrajini, bogata freskama i mozaicima (sagrađena o. 1037, razrušena 1240, obnovljena u XVII–XVIII. st.; danas muzej), manastir (osn. poč. XI. st.) s katakombama. Katedrala i manastir uvršteni su 1990. na popis Svj. kult. baštine Uneska. Kompleks građevina Kijevo-pečerska lavra (XI–XVIII. st.). Stari dio grada (na desnoj obali Dnjepra) s ostacima utvrda i dvoraca. Barokna crkva sv. Andrije iz XVIII. st., katedrala sv. Vladimira s kraja XIX. st. Ostaci grad. bedema sa Zlatnim vratima (XI. st.), nekad gl. ulaz u grad. Vidubecki manastir iz XI. st. (razrušen u XVI. st., obnovljen u XVII. st.). Muzej ukr. umjetnosti i drugi muzeji. Kazalište (1804), nac. knjižnica (1918; o. 5,5 mil. sv.). Astron. opservatorij (1845). Sveučilište (osn. 1834), visoke škole, Ukr. akademija znanosti, nekoliko znanstv.-istraž. instituta. Međunar. zračna luka. Prvi tragovi naseljenosti iz paleolitika. Današnji je grad nastao u razdoblju VI–VII. st. Prvi se put u ljetopisima spominje 860. Novgorodski vladar Oleg osvojio ga je 882; K. postaje prijestolnica Kijevske Rusije. Tijekom vladavine Vladimira I., 988. Kijevljani prihvaćaju pravosl. vjeru. Od IX. do XII. st. važno trg., obrtničko i kult. središte. Nalazio se na trg. putu između sjev. Europe i Bizanta. Propašću Kijevske Rusije slabi. Mongoli ga zauzimaju 1240. (do 1360-ih), gospodarski propada. Od 1362. pod vlašću Litve. Središte Kijevskog vojvodstva od 1471. Krimski Tatari napadaju ga 1482. Pripojen Poljskoj 1569. nakon sklapanja Lublinske unije. Ustanak kozačkoga vođe B. Hmeljnickog protiv Poljske 1648; kratko vrijeme gl. grad nezavisne Ukrajine. Dio Rus. Carstva postaje 1686; ponovno gosp. i kult. središte. Središte Kijevske gubernije 1708. i 1797, Kijevskog namjesništva 1781. U XVIII. st. oko grada podignute jake utvrde. Tijekom XIX. st. razvija se u trg. i industr. središte. Poč. 1918. u Kijevu je proglašena Ukrajinska Republika. Tijekom I. i II. svj. rata pod okupacijom Njemačke. Od 1934. gl. grad Ukr. Sovj. Socijalist. Republike. Od 1991. gl. grad nezavisne Ukrajine.