knjiga 1. U širem smislu, svaki pismom zabilježen omeđeni sadržaj na bilo kojem mediju i objavljen s naslovom. Služi reprodukciji djelâ ljudskog duha namijenjenih učenju i širenju misli i kulture. U užem smislu, neperiodička publikacija koja bez korica ima najmanje 49 stranica, a objavljena je i dostupna javnosti. Oblik knjige mijenjao se tijekom povijesti vezano uz pisaljke i materijal na kojem se pisalo: najstariji su oblik knjige glinene pločice iz sumerskih vremena (sred. ←IV. do ←II. tisućljeća) pisane slikovnim, poslije klinovim pismom. O. ←3000. javlja se egip. papirusov svitak, odn. bambusove daščice u Kini. U ←III. st. počinje se koristiti pergament, piše se s obiju strana. U I. st. listovi se povezuju u kodeks, koji u V. st. potpuno istiskuje svitak. Od XII. st. i u Europi počinje upotreba papira te knjiga pojeftinjuje. Gutenbergov izum tiska (1445) omogućuje širenje knjige, a time i pismenosti. Razvoj tehnologije potkraj XX. st. dovodi do pojave novih oblika knjige (na gramofonskoj ploči, audiokaseti, CD-u, disketi, na internetu), ali oni nisu potisnuli tiskanu knjigu. Broj objavljenih naslova kao i naklada knjiga predstavljaju jedno od mjerila kult. razvoja neke zemlje. God 1996. Unesko je 23. travnja proglasio Danom knjige. U Hrvatskoj se Dan hrv. knjige slavi 22. travnja. U mnogim se zemljama održavaju i druge manifestacije posvećene knjizi (npr. Mjesec hrv. knjige od 15. X. – 15. XI.).