knjižarstvo, gosp. grana koja se bavi distribucijom i prodajom knjiga i druge tiskom umnožene građe. Nakladnici često osnivaju vlastite knjižare u kojima plasiraju svoje, ali i knjige drugih nakladnika, ili knjige prodaju preko posrednika: veleprodaje, knjižara, antikvarijata, knjižnih klubova, na sajmovima knjiga ili neposredno – poštom ili putem akvizitera. Najveći svj. sajam knjiga, Frankfurtski sajam, omogućuje predstavljanje nakladničke djelatnosti cijeloga svijeta. Knjižare na internetu olakšale su nabavu knjige i druge tiskane i audiovizualne građe. Knjiga se prodavala već u starom Egiptu. Prodaju i posudbu knjiga bilježi Talmud. U ant. Grčkoj i Rimu prodavala se rukopisna knjiga. Sr. vijek smještava knjigu u samostane i tek se u XII. st. javlja promet knjigom, iako pod nadzorom crkv. vlasti. Pariz i Bologna središta su knjižarstva, osnivaju se knjižarski cehovi. Pojavom tiskane knjige (XV. st.) nakladništvo, tiskarstvo i knjižarstvo vezano je uz iste osobe ili obitelji. Pojavljuju se sajmovi knjiga u Lyonu, Frankfurtu na Majni, poslije Leipzigu, koji potkraj XIX. st. postaje središte eur. knjižarstva. U Hrvata prva je knjižara S. Bedričića (1493) uz glagoljsku tiskaru u Senju. Venecija kao jako tiskarsko i knjižarsko središte ovog dijela Europe dugo će biti središte za izdavanje i prodaju knjiga hrv. autora. Prve knjižare na našoj obali osnivaju uza svoje tiskare tal. tiskari. I u unutrašnjosti Hrvatske prve su knjižare vezane uz tiskare. God. 1773. u Varaždinu otvara tiskaru J. T. Trattner, “privilegirani dvorski knjižar s lekturnim kabinetom”, koji dobiva povlasticu na 20 g. za prodaju škol. knjiga u Hrvatskoj. Vodi 26 knjižara od Temišvara do Trsta. Knjižari uz knjižare otvaraju i posudbene knjižnice: u Zadru J. Morović (1822) i A. Orosz (1840), u Dubrovniku Martechini i Pagani (1841), u Splitu V. Morpurgo i knjižara Alla Minerva (1861). U doba nar. preporoda pojavljuju se knjižare u većim gradovima: Lj. Gaj osniva uz tiskaru i Narodnu knjigarnicu (1852) u Zagrebu, otvaraju se knjižare u Karlovcu i Varaždinu. Knjigu na volonterskoj osnovi širi Matica ilirska. God. 1856. L. Hartman preuzima Gajevu knjižaru i osniva posudbenu knjižnicu. God. 1881. knjižaru je predao dotadašnjim suradnicima S. Kugliju i A. Deutschu. Od 1902. poznata je nakladna veleknjižara Stjepan Kugli. U XX. st. knjižare po uzoru na Kuglija osnivaju G. Trpinac, M. i S. Radić, N. Andrić i dr.; prije II. svj. rata djeluje oko 300 knjižara u Hrvatskoj. Nakon II. svj. rata veći nakladnici osnivaju svoje knjižare: Naprijed, Mladost, Znanje, Prosvjeta, Stvarnost, Školska knjiga, Tehnička knjiga i dr. Posebna uloga pripada antikvarijatu te akviziterima. Nakon osamostaljenja Hrvatske 1992. javlja se niz novih nakladnika, od kojih neki osnivaju i knjižare: Naklada Ljevak, Profil, Algoritam, Mozaik knjiga, VBZ i dr. Knjižara i antikvarijat Moderna vremena objavljuje istoimenu reviju za knjigu, specijalizirani časopis koji prati novu produkciju. Također omogućuje se kupnja knjige putem online knjižare.