Eyck, van

Jan van Eyck Madona kancelara Rolina, Pariz, Louvre
Eyck, van, braća, flam. slikari; majstori čuvenoga gentskog oltara 1. Hubert (Gent, o. 1370 – Gent, 18. IX. 1426). Njegov udio na gentskom oltaru još nije u potpunosti riješen (pripisuje mu se koncepcija i stariji dio tog oltara, zatim minijature na milansko-torinskom časoslovu i neke slike Tri Marije na Grobu). 2. Jan (Maaseick ili Maastricht, o. 1390 – Brugge, prije 9. VII. 1441). Uz brata Huberta prvi slikar na eur. sjeveru koji je prevladao srednjovj. sheme i stvorio nov lik. izraz realističkih tendencija. Od 1422. u službi vojvode Johanna Bavarskoga u Den Haagu; potom dvorski slikar burgundskog vojvode Filipa Dobrog, a od 1431. do smrti boravio u Bruggeu. Gl. djelo je veliki rasklopni oltar poliptih s 20 ploča. Prvi naručitelj je bavarski vojvoda Johann za prvostolnicu u Utrechtu, a nakon njegove smrti izrađen je na trošak Jodocusa Vydta iz Genta, koji ga je poklonio crkvi dvojice sv. Ivana, kasnijoj prvostolnici sv. Bavona. Ova namjena objašnjava ikonografsku tematiku oltara (priča o Ivanu Krstitelju i Apokalipsa Ivana Evanđelista). Na centralnoj je ploči Ecce agnus dei, prikaz skupina vjernika u klanjanju apokaliptičnom jaganjcu u širokom krajoliku, prizor je naslikan minuciozno pedantno, gotovo veristički. Nad gl. pločom prikazan je Krist između Marije i Ivana Krstitelja. Krila oltara su oslikana s vanj. i unutar. strane (Adam i Eva, prvi aktovi u okviru nordijske ikonografije, portreti donatora J. Vydta i njegove žene na koljenima, prvi vjerni portreti); potom oba sv. Ivana u monokromnom sivom tonu grisaille, brojni anđeli svirači i pjevači, pravedni suci, pustinjaci i hodočasnici. Među ostalim Janovim remek-djelima ističu se figure u interijerima Giovanni Arnolfini sa ženom; Madona kancelara Rolina; Madona kanonika van der Paele i portreti Muškarac s karanfilom; Zlatar Jan van Leuw. Uporaba uljene boje omogućila mu je profinjene prijelaze u tonovima bogata i harmonična kolorita i bolje dočaravanje dubine prostora. Braća van Eyck utjecala su na razvitak slikarstva XV. st. na sjeveru Europe i slikare H. van der Goesa, P. Christusa, D. Boutsa i dr.; njihov realizam dao je znatne pobude tal. slikarstvu.