Kristofor Kolumbo
Kolumbo, Kristofor (tal. Cristoforo Colombo, španj. Cristóbal Colón), tal. pomorac iz Genove u službi španj. dvora (Genova, 1451 – Valladolid, 19. V. 1506). Godine 1492. organiziro putovanje u Indiju zap. putem trima brodovima (Santa Maria, Pinta, Niña). Umjesto Indije, otkrio Kubu, Haiti i Bahamski otok Guanahani. God. 1493. poduzeo novo putovanje i otkrio Male Antile, Puerto Rico, Jamaicu. Treće putovanje 1498, a četvrto od 1502. do 1504. Na trećem putovanju 1498. otkriva Trinidad, ali na Haitiju, gdje je izbila pobuna, uz niz ranijih kleveta, biva optužen i kao krivac pobune, te uhićen i vraćen u Španjolsku. Kralj ga je ipak oslobodio krivnje i omogućio mu četvrto putovanje 1502. na kojem K. dopire kroz Honduraški zaljev do današnje Kostarike. Vraća se u Španjolsku, gdje shrvan bolešću, naporima i intrigama umire vjerujući da je napokon otkrio zap. put u Indiju, ali ne i novi kontinent. Pov. slava rasla mu je tek postupno. I njegovi posmrtni ostaci putovali su od Valladolida i Seville do San Dominga na Haitiju i do Kube, da bi napokon našli posljednje počivalište u katedrali u Sevilli. Njemu u čast nazvana je Kolumbija, dok je kontinent dobio ime po drugom tal. moreplovcu u španj. službi, Amerigu Vespucciju, koji je sudjelovao i u pripremi nekih Kolumbovih putovanja, ali je poslije iscrpno i ispravno opisao i svoja vlastita. Kolumbova otkrića nisu samo otkrila Novi svijet, nego su označila i početak novoga doba planetarnosti svijeta. Kolumbova istraž. strast, upornost i hrabrost stvorila je i u književnosti lik usamljenog vođe i vizionara koji utire putove, ali mora svladati ne samo vanjske prepreke, nego i kolebljivost i sitničavost suputnika i nezahvalnost epohe (Lope de Vega, M. Krleža i dr.). Umro uvjeren da je dospio u Aziju. Po njemu je nazvana → Kolumbija.