kopnena vojska, vid oružanih snaga namijenjen izvođenju borbenih djelovanja na kopnu, samostalno ili u suradnji s drugim vidovima oružanih snaga. U sastav k. v. ulaze ovi rodovi vojske: pješaštvo, oklopne postrojbe, topništvo, topničko-raketne jedinice protuzračne obrane, veza, atomsko-biol.-kem. obrana, odgovarajuće službe i ustanove. Rodovi se dijele na vrste i specijalnosti. U nekim armijama u sastavu k. v. nalaze se raketne postrojbe operativno-taktičke namjene i zrakoplovstva. Ukupna jačina k. v., broj, veličina i međusobni odnos rodova, službi i specijalnosti u njezinu sastavu zavise od stupnja razvoja i materijalno-tehn. mogućnosti, geostrateškog položaja, usvojene ratne i voj. doktrine i ljudskog potencijala određene države. Organizacija k. v. treba omogućiti uspješno djelovanje u svim uvjetima, manevarsku spobnost i elastičan prijelaz jedinica iz obrane u napad i obratno, te primjenu raznovrsnih oblika i načina borbenih djelovanja. U većini armija k. v. je najbrojniji vid oružanih snaga. U suvr. uvjetima naglašava se nužnost što veće pokretljivosti k. v., brzih i iznenadnih vatrenih udara, i zajedničkog djelovanja sa snagama ratne mornarice i ratnog zrakoplovstva. Prilagođavanje k. v. uvjetima suvr. ratovanja utjecalo je da se u mnogim armijama pristupilo smanjivanju tzv. čistog pješaštva i stvaranju motoriziranih i mehaniziranih jedinica, koje će biti sposobne za borbu pješice i iz vozila. Posebna važnost pridaje se brzim prodorima pješaštva i oklopnih jedinica radi nanošenja iznenadnih udara na bokove i u pozadinu neprijatelja. Zbog toga je sve prisutnija tendencija integracije rodova i stvaranja združenih sastava.