Koreja, poluotok u ist. Aziji između Žutog mora (na I) i Jap. mora (na Z); 220 840 km2. Proteže se u duljini od oko 1000 km, širok do 350 km. Ukupna duljina obale 4900 km (zap. i juž. obala razvedenije od istočne). Pred juž. obalom mnogobrojna otočja i otoci. Ist. dio poluotoka je brdovit, rjeđe naseljen dok je u zap., nižem dijelu središte naseljenosti (Seoul, P’yongyang i dr.). Kontinentalna klima u unutrašnjosti, oceanska u primorju. Bogata hidrografska mreža, veće rijeke: Naktong, Han, Kum, Taedong. Pred jugozap. obalom bogato ribolovno područje. Na poluotoku se nalaze dvije države: Sjeverna i Južna Koreja. Povijest Sjev. i Juž. Koreje nužno je promatrati kao jedinstvenu sve do završetka II. svj. rata kada je, u prvom redu zbog nastanka hladnoratovskih društv.-polit. i ideološki suprotstavljenih blokova, zajednička povijest ovih dviju država nasilno prekinuta. Suvr. korejska nacija nastala je miješanjem prastanovnika Korejskog poluotoka i doseljenika iz Mandžurije i Sibira. U ←II. st. područje Juž. Koreje zauzela je kin. vojska. God. ←57. na JI Koreje utemeljena je država Silla, ←17. na JZ država Paekche, a na S država Koguryo. U to vrijeme dolazi do snažna kin. civilizacijskog utjecaja pa Korejci preuzimaju budizam, kin. pismo i adm. uređenje. U drugoj pol. VII. st. država Silla priključila je Paekche i Koguryo, čime je za sljedeća dva stoljeća poluotok bio ujedinjen. God. 936, nakon raspada države Silla, general Wang Kon utemeljio je državu Koryő kojom se proširio konfucijanizam. Od poč. XIII. st. do 1368. poluotokom su vladali Mongoli, a od 1392. do 1910. državom je vladala korejska dinastija Yi. Iako su 1627. Koreju osvojili Mandžurci, državom je nominalno i dalje vladala dinastija Yi. Od sred. XIX. st. Juž. Koreja, pod pritiskom Japana, SAD-a i eur. sila, izlazi iz razdoblja gosp. i trg. izolacionizma. Tada su formirane dvije temeljne polit. opcije. S jedne strane bili su konzervativni političari koji su podržavali izolaciju, dok su liberali bili otvoreni prema Japanu i drugim silama. Potkraj XIX. st. u K. su se prelamali interesi Kine i Japana. God. 1893. došlo je do kin.-jap. rata zbog Koreje. Kina je bila poražena i mirom u Shimonosekiju (17. IV. 1895) prisiljena priznati korejsku nezavisnost. God. 1905. K. je postala jap. protektorat, a 1910. anektirana je Japanu te je došlo do intenzivne gosp. eksploatacije Koreje. Na konferenciji u Kairu (1943) donesena je odluka prema kojoj je K. nakon II. svj. rata imala postati nezavisna država. Odmah nakon rata (kolovoz 1945) došlo je do podjele interesnih sfera između SSSR-a i SAD-a u K., a linija razgraničenja išla je po 38. paraleli.