 |
|
| Službeni naziv: | Republika Kosovo; albanski Republika e Kosovës, srpski Republika Kosovo |
| Površina: | 10 887 km2 |
| Stanovništvo | (procjena. 2008): 2 113 300 (194,1 stanovnika/km2); oko 50% gradsko |
| Glavni grad | Priština (procjena. 2008. 206 700 stanovnika) |
| Upravna podjela | 29 općina i 5 okruga |
| Službeni jezik | albanski i srpski |
| Valuta | euro = 100 centa |
Kosovo, država u jugoistočnoj Europi, graniči sa Srbijom na sjeveru i istoku, Makedonijom na jugu, Albanijom na jugozapadu i Crnom Gorom na zapadu; nema izlaza na more.
Prirodna obilježja
Peć
Kosovo je površinom najmanja država Jugoist. Europe. Reljefno se sastoji od dviju većih zavala: Kosovske (sr. visina 500 m) na I i Metohijske (sr. visina 350 m) na Z. Dno zavala prekriveno je tercijarnim i kvartarnim naslagama. Okružene su visokim planinama: Prokletijama (najviši vrh Kosova Đeravica, 2656 m), Žljebom (2365 m) i Mokrom gorom (2155 m) na SZ, te Šar-planinom (2604 m) na JZ. Planine su građene od mezozojskih vapnenaca, paleozojskih škriljevaca i eruptivnih stijena. Klima je submediteranska do planinska. Sr. zimska temp. (siječanj) je 0–2 °C, dok je sr. ljetna (srpanj) 23–25 °C. Prosj. godišnja količina oborina kreće se od 500 do 1000 mm. Rijeke pripadaju slijevu Jadranskoga (porječje Belog Drima), Crnoga (Tara, Piva, Lim, Ibar) i Egejskoga mora (rijeka Nerodimka spaja egejski i crnomorski slijev; bifurkacija). Najdulje tekućice: Beli Drim (128 km, od čega 111,5 km na Kosovu), Sitnica (110 km), Ibar (280 km, od čega 85 km na Kosovu). O. 40% površine K. prekrivaju šume.
Stanovništvo
Priština, biblioteka
Točne podatke o stanovništvu teško je prikupiti zbog alb. bojkota srp. institucija vlasti od poč. 1990-ih te novijih događanja povezanih s uspostavom nezavisnosti i iseljivanjem dijela srp. stanovništva. Etničku većinu čine Albanci (88–92%), dok su manjine Srbi (4–7%) koji imaju većinu u sjev. dijelu i u nekoliko naselja u juž. i ist. dijelu K., te ostali (o. 5%) od kojih su najbrojniji Bošnjaci, Romi, Crnogorci, Turci i Hrvati (Janjevci i Letnićani). Služb. su jezici albanski i srpski. K. se odlikuje velikom gustoćom naseljenosti od o. 190 st./km 2 te stupnjem urbanizacije od o. 50%. Veći gradovi (procj. 2008.): gl. grad Priština (alb. Prishtinë, 206 700 st.), Prizren (127 000), Uroševac (99 400), Peć (81 200), Đakovica (77 300), (Kosovska) Mitrovica (75 000) i Gnjilane (70 800). K. je u posljednjih 60-ak godina imalo jednu od najvećih stopa prir. prirasta u Europi (o. 25‰). Stanovništvo se od 1948. g. (27 800 st.) povećalo za tri puta. Indikativno je da se u razdoblju 1948–91. broj etničkih Srba povećao za 12%, dok je broj Albanaca povećan tri puta. Stope prir. prirasta posljednjih su godina smanjene i iznose o. 12‰ (stope rodnosti o. 14‰, stope smrtnosti o. 2‰) Visoke stope prir. prirasta imaju za posljedicu mlado društvo (mlađih od 15 g. je 33%, dok je starijih od 65 g. o. 6%). Očekivano trajanje života 69 g. Prema vjeroispovijesti većinsko stanovništvo su muslimani (o. 90%), većinom suniti (o. 80%), dok su vjerske manjine kršćani (pravoslavci i rimokatolici). Nepismenog stanovništva (starijeg od 15 g.) ima o. 8%.
Gospodarstvo
Sitnica kraj Prištine
Stanje gospodarstva Kosova umnogome je određeno suvr. polit. zbivanjima, prelaskom na tržišnu ekonomiju i privatizacijom o. 50% poduzeća (o. 90% vrijednosti). Nekadašnja najnerazvijenija jugoslav. pokrajina u teškoj je gosp. situaciji i ovisi o dotacijama iseljeništva (o. 1/3 BNP-a) i međunar. pomoći (2007. g. 324 mil. USD). Unatoč solidnim prir. uvjetima za poljoprivredu, ona je autarkična i zaostala. Na pol. od 540 000 ha obradivih površina uzgajaju se ugl. žitarice (pšenica, kukuruz, zob) te krumpir, lubenice i povrće. O. 20% obradivih površina su pašnjaci (govedarstvo, ovčarstvo), a razvijeno je i peradarstvo. Intenzivan je samo manji uzgoj duhana i povrća u Kosovskoj i Metohijskoj zavali. Nekadašnja okosnica gospodarstva bilo je rudarstvo kojemu su danas potrebna velika ulaganja radi osuvremenjivanja procesa vađenja i prerade. Kosovo ima znatne zalihe lignita (rudnici Trepča) koje se upotrebljavaju u dvjema termoelektranama, a duga je i tradicija iskorištavanja rudnika olova i cinka (rudnici Trepča; počeci eksploatacije datiraju još u XII. st.). Postoje i manje zalihe nikla, kroma, boksita, kaolina i magnezija. Uz rudarstvo okosnicu ekonomije čine obrt i manja industrija. Kosovo ima veliku stopu nezaposlenosti (služb. brojke kreću se o. 40%) koja potiče i visoku stopu iseljivanja, prije svega mladog stanovništva. Stanovništvo Kosova je među najsiromašnijim u Europi. BNP po stanovniku iznosi o. 1800 USD, što je o. 1/3 vrijednosti susjedne Albanije. Vanj. dug iznosi oko 1 mlrd USD. Najvažniji su vanjskotrgovinski partneri države EU, Makedonija, Srbija i Crna Gora, a gotovo trećinu uvoza čine prehr. proizvodi.
BNP (proc. 2007.): 3,24 mil. USD
Udio BNP-a po sektorima (proc. 2007): poljoprivreda 20%, industrija 20%, usluge 60%
Udio zaposlenih po sektorima (proc. 2006): nema podataka
Nezaposlenih (proc. 2007): 43%
Inflacija (proc. 2007): 2%
Realan rast gospodarstva (proc. 2007): 2,6%
Uvoz (2007.): nema podataka
Izvoz (2007): 148,4 mil. USD
BNP (proc. 2007.): 3,24 mil. USD
Udio BNP-a po sektorima (proc. 2007): poljoprivreda 20%, industrija 20%, usluge 60%
Udio zaposlenih po sektorima (proc. 2006): nema podataka
Nezaposlenih (proc. 2007): 43%
Inflacija (proc. 2007): 2%
Realan rast gospodarstva (proc. 2007): 2,6%
Uvoz (2007.): nema podataka
Izvoz (2007): 148,4 mil. USD
Povijest
Gračanica, manastir
Kosovska Mitrovica i snage UN-a
Prizren, Gazi Mehmed-pašina džamija, XVI. stoljeće
Naseljeno od neolitika. Ilirsko-tračka plemena pokoravaju Rimljani između ←75. i 9. God. 395. pripalo ist. Rim. Carstvu, kasnijem Bizantu. Potkraj XII. st. dolazi pod vlast Raške. Pod vlast Turaka dolazi nakon Kosovske bitke 1389. Potkraj XVII. st. ondje naseljeno srp. stanovništvo, pod vodstvom patrijarha Arsenija Crnojevića, iseljava se preko Save i Dunava. God. 1912. ulazi u sastav Srbije; u I. svj. ratu zauzima ga Austro-Ugarska; od 1918. u sastavu Kraljevine SHS, odn. Jugoslavije; pod brutalnim pritiskom srp. režima, većinskom stanovništvu (Albancima i Turcima) uskraćena su osnovna nac. i ljudska prava. Od 1941–45. na K. je uspostavljena njem., tal. i bug. uprava. U rujnu 1945. ustrojena je Autonomna Kosovsko-Metohijska oblast, od 1968. Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo. U vrijeme polit. djelovanja Aleksandra Rankovića (1945–66) na K. su vršeni nesmiljeni progoni nesrp. stanovništva; tisuće Albanaca su pobijene, zatvorene, a brojno stanovništvo prisiljeno je na izbjeglištvo. Iako je Rankovićevim padom došlo do stanovitog poboljšanja položaja Albanaca, ravnopravnosti alb. jezika i jačanja autonomije, centralističke snage iskoristile su izbijanje demonstracija na K. 1981. da oružanom intervencijom JNA započnu proces ukidanja autonomije. Taj proces posebice jača nakon dolaska na vlast S. Miloševića 1987, a kulminira ukidanjem autonomije 1989. Ukidaju se i sve institucije s alb. kult. predznakom (zatvaranje škola, sveučilišta i sl.), zatvaraju se ili ubijaju polit. protivnici, a nakon sloma agresije na Hrvatsku, na Kosovo se u većem broju pokušava naseliti pripadnike paravojnih skupina izbjegle iz Bosne i Hrvatske. Kao alb. odgovor na teror JNA i srp. paravojnih skupina na Kosovu od pol. 1990-ih osniva se Oslobodilačka vojska Kosova (UÇK), a njezini povremeni sukobi s JNA iskorišteni su kao pokriće za poduzimanje genocida u kojem je u zimu 1998/99. i rano proljeće 1999. s Kosova protjerano o. 1 000 000 Albanaca, a broj ubijenih (ugl. civila) doseže 11 000. Nakon propasti diplomatskih pokušaja da se genocid zaustavi mirnim putem i obnovi kosovska autonomija (pregovori u veljači 1999. u Rambouilletu kraj Pariza), NATO je 24. III. 1999. započeo napade na voj. i strateške ciljeve u SR Jugoslaviji. Sporazumom iz Kumanova (9. VI. 1999) SR Jugoslavija je pristala na povlačenje svojih snaga s Kosova pa je NATO obustavio napade. Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a (10. VI. 1999) uspostavljena je privremena uprava UN-a na Kosovu (UNMIK) te ozakonjen ulazak snaga NATO-a. Kosovo je gospodarski i politički izuzeto iz SR Jugoslavije; vlada Kosova uspostavljena je nakon demokratskih parlamentarnih izbora 17. XI. 2001. (pobijedila je i dotad vodeća stranka Demokratski savez Kosova /LDK/, pod vodstvom Hashima Thaçija). U ožujku 2002. za prvoga predsjednika Kosova izabran je Ibrahim Rugova. Od 2006. Kosovo se definira kao entitet pod privremenom međunarodnom upravom. Nakon višegodišnjih pregovora pod međunarodnim nadzorom, Srbija i predstavnici Kosova nisu postigli dogovor o budućem statusu Kosova te je Skupština Kosova 17. II. 2008. sama proglasila nezavisnost. Do 2013. tu je nezavisnost priznalo 99 država članica UN-a (SAD, najveći dio članica EU-a, Kanada, Australija, Japan, Hrvatska i dr.). Predsjednica države od 2011. Atifete Jahjaga, a od travnja 2016. H. Thaçi.