kretsko-mikenska kultura, brončanodobna kultura na otoku Kreti i na grč. kopnu u ←III. i ←II. tisućljeću. Temelj poznavanju kretsko-mikenske kulture postavila su iskapanja H. Schliemanna (Mikena, Tirint i Teba) i A. Evansa (na Kreti). Kreta je bila gl. središte minojske kulture. Najveće palače nalazile su se u Knos/os/u i Fest/os/u. Zidovi palača bili su urešeni freskama (kultne svečanosti i simboli – od kojih je najznačajnija dvosjekla sjekira labrys po kojoj je mitska palača kralja Minosa nazvana labirint). Od pronađene skulpture ističe se visokokvalitetna keramika (tzv. zmijska božica i živo obojene vaze s motivima morske flore i faune). Na Kreti je pronađen velik broj glinenih pločica ispisan slikovnim pismom, tzv. linearno A i B. Na grč. kopnu gradovi su bili opasani velikim kiklopskim zidinama, os. je dojmljiva Mikena s dvojim vratima (Lavlja vrata) i ostacima palače iz ←XIV. st. te čuvenim grobnim prilozima (zlatne posmrtne maske) i kamenim grobnicama s kupolama (tzv. Atrejeva riznica, Klitemnestrin grob i dr.).