kriofizika ili kriogenika (grč.), fizika niskih temperatura, grana fizike koja istražuje pojave, svojstva tvari i učinke na niskim temperaturama blizu apsolutne nule. Niske se temperature postižu likvefakcijom plinova, ali samo do 77,3 K (vrelište dušika). Niže se temperature postižu Joule–Thomsonovim efektom ekspanzije plina. Na taj se način prevode u tekuće stanje kisik, vodik, helij. Tekući helij dobio je tim postupkom niz. fizičar Kamerlingh Onnes (1908). Tako se postižu temperature do 0,3 K. Za daljnje hlađenje potrebne su magn. metode kojima se dostiže temperatura od tisućinke K (10-3 K). Na niskim temperaturama tvar pokazuje čudna svojstva kao što su supravodljivost, suprafluidnost i dr. K. ima dosta praktičnih primjena u medicini (→ krioterapija) i kompjutorskoj tehnologiji.