križni put, rad J. Bruegela ml., 1603, Berlin, Staatliche Museum
križni put (lat. via crucis, via dolorosa) 1. U Kat. crkvi pobožnost u spomen Isusove muke; ujedno naziv za niz postaja na kojima se obavlja pobožnost tako što se obilaze pojedine postaje koje prikazuju prizore Isusove muke od mjesta osude do polaganja u grob, uz prigodne molitve. Pobožnost vuče korijene iz IV. st. Način prikazivanja pojedinih prizora Kristove muke nastao je u razdoblju od XI. do XIV. st. iz običaja postavljanja drvenih križeva s rednim brojevima uza zid crkve. U kasnom sr. vijeku u njem. krajevima postaje se uprizoruju slikom ili skulpturom. Papa Klement XII. povećao je broj postaja na 14, svaka je označena križem, rednim brojem i natpisom koji tumači ikonografski sadržaj. Tijekom XVIII. st. postaje križnoga puta podižu se u kapelicama, obično na obronku brežuljka, a takvo se mjesto zove kalvarija (Kalvarija u Mariji Bistrici i dr.). Također, put koji predvodi papa na Veliki petak u rim. Koliseju. 2. Naziv puta stradanja zarobljenih pripadnika ustaške i domobranske vojske te izbjeglih civila iz Hrvatske i drugih krajeva Jugoslavije, koje su brit. voj. vlasti predale partizanskoj vojsci kraj Bleiburga 15. V. 1945, a koje su pripadnici JNA u kolonama odvodili u Sloveniju i Hrvatsku, ali i sve do pojedinih mjesta u Srbiji i Makedoniji. Broj pobijenih (u Mariboru i oko njega, u Celju, Kočevskom rogu, Macelju i drugdje) ili umrlih nije evidentiran niti pouzdano istražen, no procjene na temelju iskaza sudionika idu od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća i više. Prema istraživanjima demografa V. Žerjavića, o. 45 000, a prema iskazima polit. emigracije 200 000.