Kundera, Milan, češki i francuski književnik (Brno, 1. IV. 1929). Sveučilišni profesor na FAMU u Pragu. Od 1975. živi u Francuskoj. Godine 1979. bilo mu je oduzeto čehoslovačko državljanstvo, a 1981. primio je francusko državljanstvo.
Sve do “baršunaste revolucije” potkraj 1989. njegova su djela bila zabranjena u Čehoslovačkoj. Svjetsku popularnost donose mu romani Šala (1967) i Nepodnošljiva lakoća postojanja (1984), u kojima je formalno i stilski superiorno i s mnogo humora prikazao život u komunističkoj Čehoslovačkoj, s posebnim osjećajem za tragikomično i groteskno. Veoma su čitani i romani Život je drugdje (1979) i Oproštajni valcer (1972), kao i zbirke novela Knjiga smijeha i zaborava te Smiješne ljubavi. Na češkom napisao i drame Vlasnici ključeva (1962) i Ševa (1969) te knjigu eseja Umjetnost romana (1960), dok je u kasnijoj fazi počeo pisati na francuskom jeziku objavivši romane Polaganost (1995), Besmrtnost (1990), Identitet (1998) i Neznanje (2003), te esej Iznevjerene oporuke (1993). Jedan od najčitanijih i najprevođenijih suvremenih svjetskih pisaca.
Sve do “baršunaste revolucije” potkraj 1989. njegova su djela bila zabranjena u Čehoslovačkoj. Svjetsku popularnost donose mu romani Šala (1967) i Nepodnošljiva lakoća postojanja (1984), u kojima je formalno i stilski superiorno i s mnogo humora prikazao život u komunističkoj Čehoslovačkoj, s posebnim osjećajem za tragikomično i groteskno. Veoma su čitani i romani Život je drugdje (1979) i Oproštajni valcer (1972), kao i zbirke novela Knjiga smijeha i zaborava te Smiješne ljubavi. Na češkom napisao i drame Vlasnici ključeva (1962) i Ševa (1969) te knjigu eseja Umjetnost romana (1960), dok je u kasnijoj fazi počeo pisati na francuskom jeziku objavivši romane Polaganost (1995), Besmrtnost (1990), Identitet (1998) i Neznanje (2003), te esej Iznevjerene oporuke (1993). Jedan od najčitanijih i najprevođenijih suvremenih svjetskih pisaca.