Eugen Kvaternik
Kvaternik, Eugen, hrvatski političar i publicist (Zagreb, 31. X. 1825 – selo Močila, kraj Plaškog, 11. X. 1871). Odvjetnik. Zbog kritičkih stavova prema neoapsolutizmu, zabranjeno mu je obavljanje odvjetničke prakse. Odlazi u Rusiju (1858) kako bi ondje dobio potporu u borbi za oslobođenje Hrvatske od austrijske vlasti. Prima rusko državljanstvo i počinje djelovati u diplomatskoj službi, ali bez zapaženijih uspjeha. Potom djeluje u Italiji, Švicarskoj i Francuskoj. U svojem glavnom političkom djelu Hrvatska i Talijanska konfederacija, Pariz 1859, zagovara sjedinjenje hrvatskih zemalja (zajedno sa slovenskim pokrajinama) u jedinstvenu i neovisnu hrvatsku državu. Kao zastupnik u hrvatskom saboru 1861. govori da hrvatski narod može između robovanja Beču ili Pešti izabrati i treći, samostalan put. Njegov je govor podupro → Ante Starčević, s kojim će osnovati Stranku prava. Ministru vanjskih poslova Habsburške Monarhije podnosi plan preustroja države; naglašava da Hrvati ne smiju biti prepušteni mađarskoj prevlasti, nego samo stupiti u personalnu uniju s Habsburgovcima. Godine 1864. u službi je poljske revolucionarne vlade, kojoj nastoji dokazati da su Hrvati pripravni surađivati s Poljacima i Francuzima. U Italiji surađuje s Antom Rakijašem, kojega šalje u Hrvatsku da izvidi mogućnost podizanja ustanka protiv austrijske vlasti. Godine 1867. vraća se u Hrvatsku i surađuje u pravaškim glasilima Zvekan, Hervat i Hervatska. Poglavito se bavi problemom Vojne granice, smatrajući da je potrebno što prije provesti njezino priključenje Hrvatskoj. Držeći da je upravo u Rakovici moguće uspješno podići ustanak, sa skupinom pristaša 8. X. 1871. započeo je bunu (–> Rakovička buna), koja je neposredno nakon začetka ugušena. Poginuo prilikom proboja u Bosnu.