leća 1. Optički uređaj koji se sastoji od prozirne tvari (stakla, plastike) čije su plohe (ravne, sferne, parabolične) glatke. Zraka svjetlosti lomi se prolaskom kroz leću. Najveći dio leća su sferne, tj. nastale odrezivanjem od zamišljene kugle. Središte te kugle zove se središte zakrivljenosti leće. Optička os leće je crta koja spaja dva središta zakrivljenosti. Optičko središte leće je točka u leći na optičkoj osi i nijedna zraka koja prolazi kroz nju se ne lomi. Žarište (fokus) leće je ona točka u kojoj se paralelan snop zraka sabire nakon prolaza i loma u leći. Udaljenost između optičkog središta i žarišta naziva se žarišna (fokalna) duljina. Postoje dva osnovna tipa leća: konvergentne (sabirne) koje skupljaju svjetlosne zrake (bikonveksna, plankonveksna, konkavno-konveksna) i divergentne (rasipne) koje razmiču zrake svjetlosti (bikonkavna, plankonkavna, konveksno-konkavna). Leće su sastavni dijelovi svih optičkih uređaja (naočala, mikroskopa, dalekozora, objektiva, fotoaparata). Kod slika što ih stvara leća dolazi do iskrivljenja. Kako su leće većinom sferne (idealna leća trebala bi biti parabolična), dolazi do geometrijskog iskrivljenja slike ili do sferne aberacije. Različite valne duljine svjetlosti (zbog različitog indeksa loma) lome se pod različitim kutovima pa nastaju kromatske aberacije (obojeni rubovi na predmetima). Aberacije se ispravljaju spajanjem leća različitih oblika i stakala (složene leće). Jednadžba leće: 1/p + 1/q= 1/f (p i q su udaljenosti predmeta i slike od središta leće, a f je žarišna duljina leće). 2. med Očna leća (lens crystallina), prozirno, bezbojno, obostrano ispupčeno tijelo u oku iza zjeničnog otvora i šarenice. Nema živaca ni krvnih žila, što je čini prozirnom, pa se hrani difuzijom i osmozom iz sobne vodice i staklovine. Obavijena je opnom, kapsulom, sastoji se od mekše kore i tvrđe jezgre. Fiksirana je s pomoću vlakana ovjesnog sustava za zrakasto tijelo. Stezanjem zrakastog mišića ta vlakna olabave što dovodi do jačeg ispupčenja leće čime se povećava njezina lomna jakost te postiže akomodacija vida na blizinu. Tijekom života jezgra sklerozira i l. gubi elastičnost pa akomodacija slabi, zbog čega se javlja starovidnost (prezbiopija). Bolesti l. su siva mrena (katarakta) te pomak leće iz njezina ležišta (luksacija i subluksacija). 3. Sin. za objektiv.