Lesoto

Službeni naziv: Kraljevina Lesoto, Mmuso wa Lesotho (Sesotho), Kingdom of Lesotho (engleski)
Površina: 30 355 km2
Stanovništvo (procjena 2002): 1 777 000 (59 stanovnika/km2); 29% gradsko
Glavni grad Maseru, 118 400 stanovnika (procjena 2005)
Upravna podjela 10 distrikata
Službeni jezici soto (sesotho) i engleski
Valuta loti = 100 lisentea
Lesoto, država u juž. Africi, enklava sa svih strana okružena Južnoafričkom Republikom, nema morske obale.
Prirodna obilježja

Butha Buthe

Maseru, katedrala
L. je pretežno planinska, kontinentska zemlja, od Indij. oceana udaljena 320 km. Jugoist. graničnim područjem pruža se gorje (Natalski) Drakensberg, najviše planinsko područje j od Kilimandžara. Tu je i najviši vrh zemlje, Thabana Ntlenyana (3482 m) i još nekoliko vrhova viših od 3000 m. Prema SZ Drakensberg se spušta postupno prelazeći u prostran, reljefno raščlanjen plato većinom viši od 2500 m, s dijelovima i preko 3000 m. Sa sjeverozap. strane plato je omeđen gorjem Maloti (u Lesotu poznato kao Front Range ili Blue Mountains), dijelom planinskog sustava Drakensberga. S gl. lancem Maloti spaja se na SI Lesota kod vrha Mont-aux-Sources (3282 m) i pruža se prema JZ. U istom smjeru na nj se nastavlja Thaba Putsoa (Blue-Gray Mts.), gotovo do jugozap. granice, a prema JI Central Range. Gorja i unutar. plato građena su od gornjotrijaskih pješčenjaka (formacije Karoo) i šejlova preko kojih su bazaltni izljevi lave. Tu su izvorišta mnogobrojnih tokova, među ostalim i r. Oranje. Riječni tokovi jako su ih erodirali i raščlanili, usjekli se oblikujući duboke klance i stvarajući vodopade. Od podnožja planinskih područja, s nekih 1800–2100 m, teren se kroz blago valovite padine postupno spušta prema riječnim dolinama na visini 1500–1800 m. Ti, najniži dijelovi zemlje nalaze se na JZ i duž sjeverozap. granice. U takvom, pretežno planinskom području, i u unutrašnjem povezivanju i za veze s JAR-om važno je nekoliko visokoplaninskih prijevoja. Neki od njih nalaze se na znatnim visinama: Blue Mountain Pass (2634 m), Cheche Pass (2545 m), Mokhoabong Pass (2880 m) i dr. L. se nalazi u suptrop. pojasu, ali na klimatske prilike najviše utječe reljef. Klima je blaga, temp. jako ovise o visini; sr. srpanjska je od 15 °C u nižim (iako se temp. spušta i do -5 °C) do -1 °C u višim područjima, a siječanjska ugl. između 14 i 28 °C. Dnevne amplitude mogu biti dosta velike, posebice ljeti kad se vrući dani smjenjuju sa svježim noćima. Količina padalina smanjuje se od I (do 1000 mm) prema Z (700 mm), većina ih padne od listopada do travnja (česta je tuča), zimi u planinama zna biti dosta snijega. Povremene suše čine velike štete. Od vegetacije prevladavaju travnjaci (savane i stepe), ali zbog prekomjernog iskorištavanja za ispašu i obradu, u uvjetima spore obnove org. tvari u tlu, mnoga su područja zahvaćena snažnom erozijom i postaju neplodna. U višim područjima javlja se kserofitna šikara. Pod šumama je zanemariv udio površine, manje od 1%, pokušaji pošumljavanja napreduju sporo zbog intenzivne sječe, jer je drvo još uvijek važan izvor energije. Budući da jugoist. i ist. granica prati najviša planinska područja koja su razvodnica sljevova Atlantskog i Indij. oceana, cijelo se područje L. odvodnjava prema Atlantiku. Najveća rijeka je Oranje (naziva se i Senqu po gl. izvorišnom kraku) koja izvire u planinskom području na SI zemlje, a zajedno s nekoliko pritoka u izvorišnom području (Malibamatso i dr.) raščlanjuje unutrašnji plato. Unutar L. najveći su joj pritoci Senqunyane i Makhaleng koji izviru u gorju Maloti. Na krajnjem SI zemlje izvire Caledon (također pritok Oranja) koji čini cijelu sjeverozap. granicu L. (prema provinciji Free State u JAR-u).
Stanovništvo

tipično selo u visočju Basuto
Vrlo je homogeno, 99% su pripadnici naroda Suto (Basuto, Sesotho), iz skupine Bantu. Neznatnu manjinu čini narod Zulu te nekoliko stotina bijelaca (većinom misionari, učitelji, savjetnici i drugi stručnjaci ili humanitarni djelatnici). Službeni jezici: soto (sesotho) i engleski. Gustoća naseljenosti od 60-ak st./km2 visoka je u odnosu na resurse i razvijenost zemlje. Gotovo 2/3 st. živi u 40-ak km širokom pojasu uz r. Caledon, dok je ist. dio zemlje naseljen rijetko i povremeno, nešto manjih naselja ima samo u riječnim dolinama. Oko 70% st. živi u malim selima koja u pravilu okupljaju nekoliko obitelji koje su u srodstvu. Na čelu takvih naselja je seoski starješina. Jedini veći grad je gl. grad Maseru (118 400 st.). Ostala veća naselja: Mofateng (57 100 st.), Hlotse (47 700) i Mohale’s Hoek (40 500). Porast. st. je za afr. prilike dosta nizak, o. 15‰ god. (prosj. 1980–2002), ali i takav pogoršava uvjete prenaseljenosti. Rodnost je o. 34‰, a smrtnost o. 17‰. Os. se povećala tijekom 1990-ih jačim širenjem AIDS-a. Zbog slabih mogućnosti u zemlji, snažna je emigracija, najčešće privremena ekonomska u Južnoafričku Republiku, dijelom legalna, dijelom ilegalna. Nekad su među radnicima dominirali muškarci, danas ima i puno žena. Očekivano trajanje života među najnižima je u svijetu, samo o. 38 g. U dobnoj strukturi velik je udio mladih – mlađi od 15 g. čine 42% st., stariji od 65 g. o. 5%. Medijalna dob 19 g. U religijskoj strukturi prevladavaju kršćani, oko 40% su katolici, a 30% različite protest. zajednice. Gotovo trećina stanovništva slijedi tradicijska domaća vjerovanja. Obrazovna je struktura nominalno dosta dobra, nepismeno je manje od 20% st., ali obrazovanje je dosta površno jer velik udio stanovništva nema završene cjelokupne osnovne škole. Obvezno obrazovanje je besplatno i traje 7 g., a pretežno ga vode kršć. misije, uz suradnju države. Neuobičajeno, udio djevojčica koje pohađaju nastavu viši je nego udio dječaka koji od rane dobi pomažu kao pastiri (nomadi), pa često i nekoliko mjeseci izbivaju iz doma. Nacionalno sveučilište osnovano je 1966. u Romi, 30-ak km jugoistočno od Maserua.
Gospodarstvo
L. je siromašna i slabo razvijena zemlja vrlo ograničenih resursa. Cijeli gosp. sustav dosta ovisi o JAR-u s kojim L. ima carinsku uniju, a prihodi od toga čine velik udio proračunskih sredstava. Ovisi i u prom. smislu, a u JAR-u radi mnogo radnika iz Lesota čije zarade poboljšavaju standard njihovih obitelji. Budući da se dio zarade mora deponirati u nac. banci, ta sredstva omogućavaju državi barem nekakve investicije. BNP po st. je o. 550 USD. Iako je obradivo samo 10% površine (većinom u zap. dijelu zemlje), poljoprivreda zapošljava više od trećine st., a do nekoliko suša tijekom 1990-ih imala je i znatan udio u BNP-u. Među najvažnijim usjevima su kukuruz, sorgum, pšenica, grah, različito voće, ali ne proizvodi se dovoljno za domaće potrebe. Veliku važnost u opskrbi hranom ima stočarstvo (goveda, ovce, koze, perad) čiji se proizvodi i izvoze. Rudna bogatstva su oskudna, nekadašnja eksploatacija je zbog niskih cijena u 1980-ima prestala, ali postoje planovi ponovnog aktiviranja nalazišta u ist. planinskom području. U budućnosti bi prihode mogla donijeti nalazišta urana na SZ zemlje. Nakon gradnje hidroelektrane 1999. L. proizvodi dovoljno el. energije za vlastite potrebe, a u tijeku je gradnja velikog hidroenergetskog sustava u izvorišnom dijelu Oranja koji će imati i šire regionalno značenje. Ind. je slabo razvijena i ne može apsorbirati rastući višak radne snage. Prevladavaju mala poduzeća koja se bave osnovnom preradom poljoprivr. proizvoda: najvažnije su grane prehr., tekst., nešto drvne i građevinske, proizvodnja svijeća i keramike. Turizam nije os. razvijen, ali raste broj posjetitelja, većinom iz JAR-a, a ta grana gospodarstva sve više sudjeluje u BNP-u. Drž. uprava i administracija veliki su poslodavci što se odražava u visokom udjelu tercijarnog sektora. Trgovinska bilanca je negativna, a platnoj bilanci s oko 300 mil. USD pridonose doznake zaposlenih u inozemstvu. Gl. izvozni proizvodi: odjeća, obuća, namještaj, vuna, a uvozni industr. roba, prehr. proizvodi, strojevi, vozila, gorivo. Glavni je vanjskotrgovinski partner Južnoafrička Republika, zatim SAD, Kina, Bocvana. Prom. mreža slabo je razvijena, asfaltirano je 20% cesta, a gl. su prometnice u sjeverozap., zap. i jugozap. pograničnom području, te jedna cesta koja od gl. grada vodi u planinsku unutrašnjost. U ist. planinskom području transport se većinom obavlja ponijima i magarcima koji mogu svladavati teške planinske staze. Željezničkih pruga nema, osim kratka odsječka koji povezuje Maseru s mrežom Južnoafričke Republike. Međunarodni aerodrom u glavnom gradu, a male zračne luke u još nekoliko gradića.
BNP (2002): 977 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2002):
poljoprivreda 16%, industrija 43%, usluge 41%
Udio zaposlenih po sektorima (2001):
poljoprivreda 37,5%, ostalo industrija i usluge
Nezaposlenih (1998): 35%
Inflacija (1990–2001): 9,5%
Realan rast gospodarstva (1990–2002): 3,5%
Uvoz (2000): 770 mil. USD
Izvoz (2000): 225 mil. USD
Povijest
U razdoblju kasnoga kamenog doba L. naseljavaju Bušmani, koji su to područje nastavali do početka XIX. stoljeća, kada preseljavaju na područje današnje Južnoafričke Republike. U XVI. stoljeću na područje Lesota prodiru i Basuti, izdanci Bantua. Njihova je plemena sjedinio 1824. u jedinstveno kraljevstvo Moshoeshoe I. (?, o. 1786 – Thaba Bosiu, 11. III. 1870). Radi zaštite od prodora Bura, on je 1868. prihvatio britanski protektorat (pod nazivom Basutoland). Godine 1871. to je područje priključeno južnoafričkoj pokrajini Kaapland, što je dovelo do ustanka Basuta (1878–81); 1884. dospijeva pod izravnu upravu britanskoga visokog povjerenika za Južnu Afriku iako je lokalnim poglavicama ostavljena određena samoupravna vlast, a jedan od njih imao je vrhovnu vlast nad ostalima (Letsie I. 1870–91; Lerotholi 1891–1905; Letsie II. 1905–13; Griffith 1913–39; Seeiso 1939–40; regent Mantsebo 1940–60). I nakon 1945. Basutoland ostaje britanski protektorat; 1959. stječe autonomiju, a 1960. na prijestolje dolazi poglavica Moshoeshoe II. Godine 1965. proglašena je parlamentarna monarhija, na izborima je pobijedila Nacionalna stranka Basuta, a njezin prvak Leabua Jonathan imenovan je predsjednikom vlade. Neovisno Kraljevstvo Lesoto proglašeno je 4. X. 1966. Izbori održani 1970. su poništeni, a zbog prosvjeda proglašeno je izvanredno stanje (do 1973). Godine 1974. premijer L. Jonathan uveo je jednostranački sustav. Započinje progon oporbenih prvaka. U 1980-ima protiv vlasti aktivna je Oslobodilačka vojska Lesota; 1986. general bojnik Justin Lekhanyea izvršio je državni udar, a 1990, nakon odbijanja da smanji kraljevske ovlasti, kralj Moshoeshoe II. napušta zemlju. Naslijedio ga je njegov sin Letsie III. Kad je J. Lekhanya prisiljen 1991. na odstup, vlast je preuzeo pukovnik Elias Phisoana Ramaema i 1993. održani su slobodni izbori. Premijer je postao Ntsu Mokhehle. Godine 1994. kralj Letsie III. pučem je preuzeo svu vlast, ali je već iduće godine abdicirao u korist svojega oca Moshoeshoea II. Nakon njegove pogibije u automobilskoj nesreći 1996. ponovno je kraljem postao Letsie III. Na izborima 1998. i 2002. premijerom je proglašen Pakalitha Mosisili, a od 2012. na čelu vlade nalazi se Tom Thabane. Zemlju i dalje potresaju unutarnji nemiri i sukobi suprotstavljenih političkih grupacija.