 |
|
| Službeni naziv: | Kneževina Lihtenštajn, Fürstentum Liechtenstein |
| Površina: | 160 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2002): 32 800 (205 stanovnika/km2); 21% gradsko |
| Glavni grad | Vaduz, 5000 stanovnika (procjena 2005) |
| Upravna podjela | 11 općina (Gemeinde) |
| Službeni jezik | njemački |
| Valuta | švicarski franak (CHF) = 100 rappena/centimes/centesimo/rap |
Lihtenštajn, alpska država u sr. Europi; graniči s Austrijom na I i Švicarskom na Z, nema morske obale.
Prirodna obilježja
Vaduz, dvorac
Lihtenštajn je alpska zemlja, jedna od najmanjih samostalnih država svijeta. U smjeru S–J pruža se oko 25 km, a I–Z do 10 km. Na Z, uz desnu obalu gornjeg toka Rajne, pruža se uska aluvijalna dolina koja se prema S postupno širi do najviše 4 km. Dolina se nalazi iznad 430 m n.m., a zajedno s pobrđima do 500 m visine koja se na nju nastavljaju zauzima oko trećinu površine zemlje. Ostali dio L. je planinski prostor Retijskih Alpa (Rätikon), dijela sred. Alpa. Sam planinski dio nije cjelovit, doline r. Samine i njezinih pritoka raščlanjuju ga na nekoliko dijelova, ali u svakom od njih ima vrhova viših od 2000 m. Najviši su dijelovi na krajnjem J, Grauspitz 2599 m. Umjerena kontinentska klima ponajviše je modificirana reljefom; ljeta su svježa, a zime dosta blage. Sr. siječanjska temp. u dolinskom dijelu iznosi o. 1 °C, a srpanjska o. 20 °C, s visinom postupno opadaju. Padalina ima od 800 mm u nižim, do 2000 m u višim dijelovima. Snijeg se zadržava više mjeseci, ali u dolini proljeće nastupa brzo zbog fena koji znatno produljuje vegetacijsko razdoblje. Biljni pokrov raspoređen je po tipičnim visinskim zonama: u dolini su nekadašnje šume iskrčene, a na pobrđima i u planinskim zavalama prevladava miješana listopadna šuma koju s visinom postupno zamjenjuje crnogorična. Iznad toga je grmlje i klekovina, zatim planinski pašnjaci te golet. Šume pokrivaju nešto više od 40% površine. Cjelokupno područje nalazi se u porječju Rajne koja čini zap. granicu (sa Švicarskom) i prima nekoliko manjih tokova. Veći dio planinskog područja na I odvodnjava Samina s pritocima Valorschbach i Malbuner Bach, a ulijeva se u Ill (pritok Rajne).
Stanovništvo
Od približno 33 000 stanovnika stranci čine oko jednu trećinu – najviše je Švicaraca, Austrijanaca, Nijemaca i Turaka. Lihtenštajnci su izvorno potomci Alemana koji su se ovdje naselili o. 500. g., a većina st. još se služi alemanskim dijalektom njem. jezika koji je službeni. Gustoća st. dosta je velika, viša od 200 st./km2, a na SZ je i dvostruko veća. Budući da je rajnska dolina uvijek bila težište naseljenosti, najslabije je naseljeno sred. i jugoist. planinsko područje. U grad. naseljima živi nešto više od petine st., ali tako malen udio posljedica je definicije grada. Najveće je naselje Schaan (5700 st.), slijede Vaduz (5000 st.), Triesen (4600 st.), Balzers (4300 st.), Eschen (4000 st.) i Mauren (3600 st.). Porast. st. dosta je brz, više od 20‰/god. (prosj. 1992–2002), ponajviše zbog useljavanja. Stopa rodnosti ugl. je o. 11‰, a stopa smrtnosti o. 7‰. Stanovništvo do 15 g. čini o. 18%, a starije od 65 g. 12% ukupnog st. Medijalna starost je 39 g., a očekivano trajanje života 79 g. U religijskoj strukturi prevladavaju katolici (o. 3/4), od ostalih najviše je protestanata te nešto muslimana. Obrazovna struktura je odlična, praktički nema nepismenih.
Gospodarstvo
Bez obzira na veličinu i vrlo skromne prir. resurse, L. je dobro razvijena i bogata zemlja čiji je BNP po st. veći od 35 000 USD. Gosp. uspon nekad siromašne zemlje počeo je nakon I., a posebice nakon II. svj. rata. Tome su pridonijela polit. stabilnost i posebice zakonske mjere (niski porezi, jednostavno osnivanje poduzeća, tajnost bankovnih računa i poslovanja) koje su u tu “poreznu oazu” privukle brojne strane tvrtke koje su otvorile urede (tzv. “letter-box companies”) i čija davanja čine znatan dio drž. prihoda. Procjenjuje se da je u zemlji registrirano o. 100 000 stranih kompanija. L. je od poč. 1920-ih u carinskoj i monetarnoj uniji sa Švicarskom. Poljoprivreda ima male mogućnosti i zanemarivo značenje, a zbog smanjenja broja poljoprivrednika veličina posjeda postupno raste. Najvažniji je uzgoj goveda (meso i mlijeko) za što se ljeti koriste i planinski pašnjaci. Uzgajaju se krumpir, kukuruz, pšenica i povrće, a na prisojnim padinama ima i nešto vinograda. Šumarstvo nema ekon. važnosti jer su radi očuvanja ekol. vrijednosti sve šume pod zaštitom, pa se drvo uvozi. Od energetskih izvora donekle je važna hidroenergija, ali daleko ispod domaćih potreba. Budući da nema vlastitih sirovina, ind. se gotovo u potpunosti oslanja na uvozne. Stoga prevladavaju mali pogoni i grane koji ne zahtijevaju velike količine sirovina, a daju visokovrijedne proizvode. Najznačajnije su kovinska i elektron. ind., proizvodnja preciznih i optičkih instrumenata, farmaceutska i prehr. ind. U cjelokupnom gospodarstvu vrlo je važan turizam, zemlju posjeti 50–70 tis. stranih gostiju. Znatna zarada ostvaruje se od prodaje suvenira, poštanskih maraka i dr. Od ostalih tercijarnih djelatnosti razvijeno je bankarstvo, trgovina i ugostiteljstvo. S obzirom na maleno domaće tržište, gospodarstvo je orijentirano na izvoz. Izvoze se precizni uređaji i instrumenti, dijelovi za elektron. i automob. ind., optički i prehr. proizvodi. Uvoze se sirovine, strojevi i vozila, energenti i poljoprivr. proizvodi, tekstil i ostala roba široke potrošnje. Osim Švicarske, gl. partneri su Njemačka, Austrija, Francuska, Italija i SAD. Gl. cestovne veze vode duž rajnske doline, a sjev. dijelom zemlje prolazi želj. pruga, koja omogućuje dobre veze s Austrijom, Njemačkom, Švicarskom i Francuskom. Nema međunar. zračne luke.
BNP (2002): 1,1 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2000):
poljoprivreda 5%, industrija 40%, usluge 55%
Udio zaposlenih po sektorima (2002):
poljoprivreda 1,3%, industrija 44,9%, usluge 53,8%
Nezaposlenih (2002): 1,4%
Inflacija (2002): 0,6%
Realan rast gospodarstva (1999–2000): 8,7%
Uvoz (2002): 1,09 mlrd. USD (bez Švicarske)
Izvoz (2002): 2,25 mlrd. USD (bez Švicarske)
BNP (2002): 1,1 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2000):
poljoprivreda 5%, industrija 40%, usluge 55%
Udio zaposlenih po sektorima (2002):
poljoprivreda 1,3%, industrija 44,9%, usluge 53,8%
Nezaposlenih (2002): 1,4%
Inflacija (2002): 0,6%
Realan rast gospodarstva (1999–2000): 8,7%
Uvoz (2002): 1,09 mlrd. USD (bez Švicarske)
Izvoz (2002): 2,25 mlrd. USD (bez Švicarske)
Povijest
U mlađe željezno doba područje današnjega L. nastanjivali su Kelti. God. ←15. to područje pokoravaju Rimljani i pripajaju provinciji Reciji. Rim. upravu zamijenila je u V. st. vlast Alemana, a u VIII. st. Franaka, koji L. pripajaju grofoviji Donjoj Reciji. Tim su područjem od X. st. do 1152. vladali grofovi Bregance, zatim grofovi Monfort odn. dva ogranka potonjih – Monfort i Werdenberg. U doba vladanja grofova Werdenberg ustrojene su 1342. grofovije Vaduz i Schellenberg. Današnja Kneževina L. nastala je 1719. privilegijom rim.-njem. cara Karla VI., kojom je sjedinio obje grofovije i darovao ih obitelji Liechtenstein. U novijoj povijesti uže povezan s Habsburškom Monarhijom, u monetarnoj i carinskoj uniji 1876–1918, a nakon I. svj. rata ta je unija nastavljena s Austrijom i Švicarskom. U II. svj. ratu L. je neutralan; polit. stabilnost nastavljena je i nakon 1945. Na vlasti se smjenjuju dvije vodeće konzervativne stranke: Napredna građ. stranka i Domovinska zajednica. Član UN-a od 1990.