tipografija

tipografija (grč.), djelatnost vezana uz oblikovanje znakova, slova i teksta; skup djelatnosti slagara, strojoslagara i knjigotiskarskog strojara obuhvaćenih tiskovnim postupkom, knjigotiskom; također slagarsko umijeće, raspoređivanje redaka teksta, linija, klišeja i drugih tipografskih elemenata na plohu, u cilju skladnog izgleda tiskanice i preglednosti i čitljivosti teksta. Oblikovanje tiskarskih slova započinje izumom tiska, a kao zasebna djelatnost javlja se u XVI. st.; Geofroy Tory u Parizu 1529. objavljuje traktat o oblikovanju tiskarskih pismena Cvjetno polje (Champ Fleury). U Njemačkoj se od izuma tiska do XX. st. rabe varijante gotičkoga pisma, od kojih su najčešće fraktura i schwabacher. U Italiji već u prvim tiskopisima pojavljuje se antikva, koja će se u različitim varijantama proširiti i u druge zemlje (Bembo-antikva, Garamond-antikva). U XVIII. st. djeluje niz poznatih tipografa: J. Baskerville u Engleskoj, G. Bodoni u Italiji, P. S. Fournier i F. Didot u Francuskoj. U XIX. st. prednost se davala tehn. napretku, na štetu estetskog oblikovanja. Potkraj XIX. st. W. Morris obnovio je umj. obrt oblikovanja knjige. Na prijelazu XIX. u XX. st. pod utjecajem secesije dolazi do povezivanja umj. oblikovanja s industr. metodama proizvodnje tiskovina, što će se nastaviti u tipografiji XX. st. Spajanjem lik. umjetnosti, tipografije i tiskarske tehnike razvija se grafički dizajn, a jedan je od važnijih ciljeva ukusno oblikovanje knjige za najšire slojeve čitatelja. U Zagrebu je 1870. osnovano Hrv. tipografsko društva, koje je u povodu četrdesetogodišnjice djelovanja započelo izdavati glasilo za strukovnu naobrazbu tipografa Gutenberg (1910–14).
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama:

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: